Oglas

Poruka iz Moskve

Trump najavio promjenu granica Ukrajine, Kremlj odmah reagovao: "Ona je već drugačija država"

author
N1 BiH
09. nov. 2026. 17:57
dmitrij peskov vladimir putin
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja i Vladimir Putin, predsjednik Rusije | AFP / ALEXANDER KAZAKOV

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Ukrajina, s geografskog stanovišta, već postala drugačija država, komentarišući izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi eventualni mirovni sporazum s Rusijom mogao dovesti do promjene ukrajinskih granica.

Oglas

Peskov je, odgovarajući na pitanje o Trumpovim izjavama, poručio da bi objašnjenje onoga što je američki predsjednik mislio trebalo zatražiti od samog Trumpa, prenosi Kyiv Independent pozivajući se na rusku državnu novinsku agenciju TASS.

"Što se tiče oblika Ukrajine, s geografskog stanovišta, ona je već drugačija država. Stanje na terenu je očigledno i teško da ga iko može osporiti", izjavio je Peskov.

Njegove riječi odražavaju dugogodišnji stav Moskve da se u eventualnim mirovnim pregovorima mora uzeti u obzir teritorija koju ruske snage trenutno kontrolišu u Ukrajini. Međutim, vojna okupacija ne mijenja međunarodno priznate granice Ukrajine.

Trump najavio mogućnost skorog dogovora

Izjava glasnogovornika Kremlja uslijedila je nakon što je Trump izrazio uvjerenje da bi sporazum o okončanju rata mogao biti postignut u skorijem periodu.

Na pitanje očekuje li da će Ukrajina nakon završetka rata ostati slobodna i nezavisna država, američki predsjednik sugerisao je da bi dogovor mogao podrazumijevati određene teritorijalne promjene.

"Mislim da ćemo postići dogovor i vjerujem da će se to dogoditi. Na kraju će Ukrajina imati nešto drugačiji oblik", rekao je Trump.

"Vidite, ovaj rat se nikada nije trebao dogoditi. Da sam ja bio predsjednik, nikada ne bi ni počeo", dodao je, ponavljajući tvrdnju koju je više puta iznosio govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Šta Rusija zahtijeva od Ukrajine?

Moskva je ranije zahtijevala potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri oblasti koje je Rusija djelimično okupirala – Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske.

Iako ruska vojska ne kontroliše cjelokupnu teritoriju ovih oblasti, Kremlj insistira na tome da Ukrajina i zapadne zemlje priznaju ruske teritorijalne pretenzije i na područja koja su i dalje pod kontrolom ukrajinskih oružanih snaga. Rusija također zahtijeva priznavanje svoje kontrole nad Krimom.

Podsjetimo, u septembru 2022. godine Rusija je organizovala nelegitimne referendume u četiri djelimično okupirane ukrajinske oblasti, nakon čega je proglasila njihovo pripajanje Ruskoj Federaciji. Međunarodna zajednica nije priznala ove aneksije.

Zahtjev za povlačenje ukrajinske vojske s teritorija na koje Moskva polaže pravo predstavlja nastavak i proširenje maksimalističkih uslova koje je Rusija iznijela još u aprilu 2022. godine, tokom pregovora čiji su prijedlozi poznati kao Istanbulski komunike.

Među ruskim zahtjevima nalaze se neutralnost Ukrajine, ograničenja njenog pristupanja vojnim savezima, prije svega NATO-u, kao i ograničavanje brojnosti ukrajinske vojske te količine i vrsta naoružanja koje može posjedovati.

Moskva također insistira na "potpunim garancijama prava, sloboda i interesa" stanovništva koje govori ruskim jezikom, zabrani "nacizma i neonacizma", kao i potpunom ukidanju sankcija uvedenih Rusiji.

Ruski zahtjevi obuhvataju i omogućavanje nesmetanog tranzita ruskog plina kroz ukrajinsku teritoriju.

Uprkos Trumpovim najavama mogućeg dogovora, pitanje teritorijalnih ustupaka ostaje jedno od ključnih spornih pitanja u nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama