Oglas

NAPETOSTI U SAVEZU

Trump ponovo napao NATO, saveznici strahuju od novih potresa u transatlantskom odnosu

author
N1 BiH
11. apr. 2026. 20:55
FILE PHOTO: U.S. President Donald Trump holds a bilateral meeting with NATO Secretary General Mark Rutte at the World Economic Forum (WEF) in Davos, Switzerland, January 21, 2026. REUTERS/Jonathan Ernst/File Photo
REUTERS / Jonathan Ernst

Donald Trump ponovo je žestoko napao NATO savez zbog, kako smatra, nelojalnosti evropskih članica i njihovog neuspjeha da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Oglas

Njegove sve oštrije prijetnje izazvale su strah da bi mogao napustiti savez, no uprkos krizi, analitičari smatraju da se to vjerovatno neće dogoditi jer Sjedinjene Američke Države i Evropa trebaju jedni druge, piše The Guardian.

Hitan sastanak u Washingtonu

Trumpove kritike na račun 77-godišnjeg saveza nisu novost, ali su posljednji istupi eskalirali do te mjere da su izazvali paniku među saveznicima. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte zbog toga je hitno otputovao u Washington kako bi na sastanku u Bijeloj kući pokušao smiriti Trumpov bijes. Sastanak, koji je trajao dva i po sata, nije prošao dobro, uprkos Rutteovoj reputaciji "šaptača Trumpu".

"Bilo je s*anje", rekao je za Politico neimenovani evropski zvaničnik, opisujući susret kao "čistu tiradu uvreda" tokom koje je Trump "praktično prijetio svime i svačime".

Nakon sastanka, Trump se oglasio na svojoj platformi Truth Social, objavivši velikim slovima: "NATO NIJE BIO UZ NAS KAD NAM JE TREBAO, I NEĆE BITI TU AKO NAM OPET ZATREBA. SJETITE SE GRENLANDA, TOG GOLEMOG, LOŠE UPRAVLJANOG KOMADA LEDA!!!"

Ipak, na opće olakšanje, izostala je konačna objava o povlačenju SAD-a iz saveza koji je Washington s 11 drugih zemalja osnovao 1949. godine kao ključnu branu protiv širenja sovjetskog komunizma, a koji se od kraja Hladnog rata proširio na 32 članice, prenosi Index.hr.

Rutte pokušao smiriti štetu

Dan nakon napetog sastanka, Rutte je u govoru pred Fondacijom i institutom Ronalda Reagana pokušao smiriti situaciju. Bivši nizozemski premijer kritikovao je evropske saveznike zbog toga što ranije nisu ispunjavali svoje obaveze u izdvajanjima za odbranu, istovremeno izražavajući razumijevanje za Trumpov stav o Iranu.

Članice NATO-a bile su "malo spore, najblaže rečeno", priznao je, u pružanju podrške američkoj vojnoj akciji protiv Irana, o kojoj se Washington nije konsultovao ni s kim i koju je malo ko podržavao.

Istovremeno je pohvalio Trumpa za "hrabro vodstvo i viziju", tvrdeći da će NATO preživjeti ne uprkos, nego upravo zbog predsjednikovih ispada.

"Predsjednik Trump je svojim insistiranjem na napretku preokrenuo više od generacije stagnacije i atrofije, podsjetivši Evropu da vrijednosti moraju biti podržane čvrstom moći — moći koju ne osiguravaju samo Sjedinjene Države", rekao je, aludirajući na obavezu članica da do 2035. troše pet posto BDP-a na odbranu.

"Zašto se onda svima u ovoj prostoriji grči želudac zbog budućnosti transatlantskog saveza? Zašto, kad upalimo televizore ili skrolamo po mobitelima, vidimo nacrte NATO-ove osmrtnice? Da budem jasan, ovaj savez ne zabija glavu u pijesak", poručio je Rutte.

Narušeno povjerenje

Uprkos Rutteovom optimizmu, Trumpovi retorički napadi nanijeli su ozbiljnu štetu savezu. Njegovo omalovažavanje NATO-a kao "tigra od papira" i zahtjev da Danska prepusti Grenland SAD-u narušili su temelje povjerenja. Dodatni šok izazvale su morbidne prijetnje Iranu, uključujući upozorenje da će iranska civilizacija biti izbrisana "i da se nikada neće vratiti" ako Teheran ne otvori Hormuški moreuz.

Analitičari upozoravaju da takvi zahtjevi i optužbe, u suprotnosti s vrijednostima NATO-a, potkopavaju koheziju saveza.

"Teško je zamisliti da trenutni sukob s Iranom i kriza oko Hormuškog moreuza ne predstavljaju temeljni prekid u sjevernoatlantskoj sigurnosnoj strukturi", napisao je Francis Fukuyama, historičar sa Univerziteta Stanford.

"NATO je savez izgrađen na povjerenju: njegova moć odvraćanja počiva na uvjerenju da će članice priskočiti u pomoć napadnutoj saveznici. Trump optužuje članice za izdaju jer ne sarađuju u ponovnom otvaranju moreuza, ali niko se nikada nije obavezao voditi ofanzivni rat", pojasnio je.

Dugoročne sumnje saveznika

Charles Kupchan, direktor evropskih studija pri Vijeću za vanjske odnose, kaže da evropske članice pokušavaju održati NATO na životu do kraja Trumpovog mandata, ali gaje dugoročne strahove o budućnosti saveza. Postoji sumnja da SAD više ne dijeli njihove vrijednosti.

"SAD je uvijek pokušavao biti idealistička sila koja se snalazi u realističnom svijetu i željela ga je promijeniti. No, moglo bi se reći da je svijet promijenio Sjedinjene Države, i sada su one samo još jedna velika sila koja igra po pravilima realpolitike, poput Rusije ili Kine. Mislim da to zbunjuje saveznik", rekao je Kupchan.

Iako predviđa da će domaći otpor u SAD-u ublažiti Trumpovo neprijateljstvo prema NATO-u, Kupchan upozorava da će sumnje saveznika ostati.

"Ako ste američki saveznik, sada se morate pitati prolazi li SAD kroz produženo razdoblje političke disfunkcije i nepredvidivosti koje dovodi u pitanje njegovu pouzdanost? Moj odgovor je da. Ne radi se samo o Trumpu, već o nestanku američkog političkog centra i vanjskoj politici koja divlje skače iz jedne krajnosti u drugu. Svijet je zbog toga doživio pravi šok", zaključio je.

Zašto je izlazak SAD-a ipak malo vjerovatan

Povlačenje SAD-a iz NATO-a smatra se malo vjerovatnim zbog 80.000 američkih vojnika i brojnih vojnih baza u Evropi. Te baze ključne su za projekciju američke globalne moći, što je postalo zaštitni znak Trumpovog drugog mandata. Kristine Berzina iz German Marshall Funda kaže da Trumpovi napadi slabe savez u trenutku kada je vojna saradnja unutar njega jača nego ikad.

"Čarolija NATO-a nije samo u stvarnoj vojnoj moći, koja je i dalje snažna, već i u učinku odvraćanja i usklađenosti saveznika. Kada najjača članica otvoreno napada savez, to je u najmanju ruku obeshrabrujuće i dovodi u pitanje vojnu moć na način koji ne odražava stvarnu koordinaciju među vojskama", rekla je.

Berzina upozorava na još veću opasnost: da zapadnoevropske zemlje uđu u rat riječima s Trumpom, što bi ga moglo isprovocirati da okrene leđa savezu i ostavi istočnoevropske članice izložene ruskoj agresiji.

"Evropljani ne mogu bez Sjedinjenih Država kada se suočavaju s mogućnošću da revanšistička Rusija pokuša prijeći granice NATO-a. Zemlje koje su trenutno najglasnije u suprotstavljanju Trumpu najmanje će vjerovatno snositi posljedice na vlastitom tlu", istakla je.

"Evropa je zapela sa Sjedinjenim Državama i mora izvući najbolje što može iz te situacije. Da, sada je loše. Neugodno je, nesretno i stresno, ali SAD je nezamjenjiv", zaključila je Berzina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama