Trump protiv demokratskog Kongresa: Slijede li dvije godine veta i blokade?

Poruka je jasna. Trump ne skriva da mu je plan namjerno paralizirati donošenje zakona kako bi prisilio demokrate na popuštanje. Njegova je procjena da će nakon "mjesec ili dva" neprestanih predsjedničkih veta demokrati sami nazvati Bijelu kuću i pitati kako da se dogovore.

Razlog za takav ton su razmjere poraza.

Demokrati u Senatu imaju najmanje 54 od 100 mandata, a glasovi se još prebrojavaju u dvije tijesne utrke – na Aljasci i u Mississippiju.

Tih 54 mjesta uključuju i dvojicu nezavisnih senatora koji glasaju s demokratima. U Zastupničkom domu demokrati zasad imaju 253 mjesta, daleko iznad praga od 218 potrebnih za većinu, a dvadesetak utrka još nije proglašeno.

U Kansasu je izabran prvi demokratski senator od 1932. godine, a u Teksasu prvi od 1988.

Veto kao glavno Trumpovo oružje

Trump je u danima prije izbora, vidjevši kako republikanci stoje u anketama, počeo prijetiti "svojom ultimativnom moći – vetom".

Ustavni temelj te prijetnje nalazi se u članu I, odjeljku 7 Ustava SAD-a. Kada oba doma Kongresa usvoje zakon, predsjednik ima deset dana, ne računajući nedjelje, da ga potpiše ili vrati domu koji ga je predložio, uz pisano obrazloženje.

Veto ne može biti djelimičan – zakon se prihvata ili odbija u cijelosti.

Kongres predsjednički veto može nadglasati dvotrećinskom većinom u oba doma, nakon čega zakon stupa na snagu bez predsjednikovog potpisa.

Brojke zasad idu Trumpu u prilog. Dvotrećinska većina znači 67 glasova u Senatu i 290 u Zastupničkom domu ako glasaju svi zastupnici, jer se dvije trećine računaju prema broju prisutnih na sjednici.

Demokratima bi tako bilo potrebno najmanje 13 republikanskih senatora i tridesetak republikanskih zastupnika kako bi srušili bilo koji Trumpov veto.

Andrew Proctor, predavač američke politike na University College Londonu, upozorava da demokrati nemaju dovoljno mjesta ni u jednom domu da samostalno nadglasaju predsjednički veto te da je realno očekivati značajnu političku blokadu.

Trump dosad nije često koristio veto

Trump do sada nije bio naročito sklon korištenju veta. U prvom mandatu uložio je deset veta, a Kongres je uspio nadglasati samo jedan – onaj na zakon o budžetu za odbranu za 2021. godinu.

Svih deset veta uslijedilo je nakon što su demokrati 2018. preuzeli Zastupnički dom.

U drugom mandatu Trump je uložio dva veta, oba 29. decembra 2025. godine, na zakone o vodovodu u Coloradu i zemljištu plemena Miccosukee na Floridi.

Poređenja radi, Bill Clinton uložio je 37 veta, George H. W. Bush 44 tokom jednog mandata, a Ronald Reagan 78 tokom dva mandata.

Apsolutni rekorder je Franklin D. Roosevelt, koji je uložio 635 veta, a Kongres ih je nadglasao samo devet.

Paradoks je u tome što je Roosevelt tokom sva četiri mandata imao većinu vlastite stranke u oba doma Kongresa. Njegovi vetoi nisu bili rat s opozicijom, nego i alat za discipliniranje vlastitog političkog tabora.

Vetom se koristio i u velikim političkim bitkama. Odbio je porezni zakon iz 1944. godine uz poznatu ocjenu da donosi olakšice pohlepnima, a ne onima kojima je pomoć potrebna.

Drugi u historiji po broju veta je Grover Cleveland s 584, zatim Harry Truman s 250 i Dwight D. Eisenhower sa 181.

Predsjednička moć ipak ima granice

Trumpova moć, međutim, ima jasne granice.

Veto ne može zaustaviti kongresne istrage, blokiranje imenovanja u Senatu niti uskraćivanje novca kroz budžetski proces.

Ni demokrati ne skrivaju svoje namjere. Robert Garcia, budući predsjednik nadzornog odbora Zastupničkog doma, poručio je administraciji na X-u: "Uzmite advokate."

Senator Ron Wyden, koji bi trebao voditi senatski odbor za finansije, napisao je samo jednu riječ: "Sudski pozivi."

Tržišta su već dala prvu reakciju. David Kelly, glavni globalni strateg JPMorgan Asset Managementa, rekao je za CNBC da će podijeljena vlast donijeti "umjerenost rasta, umjerenost inflacije, manje neizvjesnosti".

JPMorgan je još prije izbora procijenio da bi zakon kojim bi se ograničila ekspanzija umjetne inteligencije teško mogao dobiti dovoljno glasova da nadglasa Trumpov veto.

Opoziv moguć, ali put do smjene vrlo težak

Najteže političko oružje u rukama nove većine je opoziv predsjednika, ali su izgledi za njegovu smjenu mali.

Ustav predviđa dva koraka. Za podizanje optužnice u Zastupničkom domu dovoljna je obična većina, koju demokrati sada imaju i sami. Međutim, za smjenu predsjednika potrebna je dvotrećinska većina u Senatu, daleko iznad broja kojim demokrati raspolažu.

Sa 54 mjesta trebala bi im podrška najmanje 13 republikanskih senatora, isto koliko i za rušenje predsjedničkog veta.

Iskustvo iz Trumpovog prvog mandata pokazuje koliko je to teško. Trump je dva puta opozvan i oba puta oslobođen. Čak i nakon napada na Kapitol 2021. godine za opoziv je glasalo samo deset republikanskih zastupnika, dok je za osudu glasalo sedam republikanskih senatora.

Demokratsko vodstvo zasad ne pokazuje volju za takav potez, iako prema anketi Politica polovina Amerikanaca podržava opoziv.

Trump je za CBS News rekao da ga mogućnost opoziva ne brine.

"Mislim da bi to uništilo Demokratsku stranku", rekao je Trump.

Dvije godine političkog nadmudrivanja

Novi Kongres položit će zakletvu 3. januara 2027. godine, kada istječe mandat sadašnjeg saziva.

Do tada Trump raspolaže republikanskom većinom, a nakon toga ostaju mu predsjednički veto i dvije godine političkog pregovaranja s demokratskim Kongresom.

Rooseveltovo iskustvo pokazuje da veto najbolje djeluje kao prijetnja koja tjera političke protivnike na dogovor. Iskustva Clintona i Obame, s druge strane, pokazuju da se može pretvoriti u dugotrajnu blokadu kada nijedna strana nije spremna popustiti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad