Trgovinski savjetnici predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa finalizirali su u srijedu planove za recipročna carinska ograničenja koja je predsjednik najavio za sve zemlje koje naplaćuju carine na američki uvoz, povećavajući strahove od globalnog trgovinskog rata.

Trump je u ponedjeljak šokirao tržišta odlukom da uvede carine na sav uvoz čelika i aluminija, počevši od 12. marta. Ovaj potez naišao je na osudu Meksika, Kanade i Europske unije, dok su Japan i Australija saopćili da traže izuzetke od ovih mjera.

Industrije koje zavise od uvoza čelika i aluminija suočene su s rastućim troškovima, a prošle sedmice Trump je dodatno povećao tenzije u trgovinskom sektoru uvođenjem dodatne carine od 10% na kinesku robu, koja je stupila na snagu 4. februara. Peking je uzvratio kontramjerama koje su već na snazi.

Trump je takođe odgodio uvođenje 25% carine na uvoz iz Meksika i Kanade za mjesec dana, do 4. marta, kako bi omogućio pregovore o jačanju sigurnosti granica i suzbijanju krijumčarenja fentanila.

Iako su pojedini radnici u SAD-u pozdravili uvođenje carinskih mjera na metale, mnoge kompanije iz proizvodnog sektora izrazile su zabrinutost zbog negativnih posljedica na lanac snabdijevanja i poslovanje.

Zvaničnici Bijele kuće još uvijek nisu otkrili detalje o vremenskom okviru i strukturi novih tarifa, a jedan od izvora je rekao da bi najava mogla doći kasnije tokom sedmice.

Trump je u ponedjeljak poručio da će u naredna dva dana objaviti recipročna carinska ograničenja za sve zemlje koje naplaćuju carine na američke proizvode, uz razmatranje posebnih tarifa na automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Izazovi uvođenja recipročnih tarifa

Stručnjaci upozoravaju da će implementacija ovih tarifa predstavljati veliki izazov za Trumpov tim. William Reinsch, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije, smatra da bi administracija mogla pribjeći jednostavnijoj opciji uvođenja jedinstvene tarife od 10% ili 20%, ili pak složenijem modelu koji bi podrazumijevao usklađivanje američkih carinskih stopa s tarifama svake pojedinačne zemlje.

Damon Pajk, trgovinski stručnjak iz konsultantske firme BDO International, smatra da bi uvođenje recipročnih tarifa predstavljalo ogroman logistički izazov, s obzirom na to da 186 članica Svjetske carinske organizacije ima različite carinske stope.

“Na međunarodnom nivou postoji oko 5.000 različitih tarifnih opisa proizvoda na šestocifrenom nivou, a kada to pomnožite s 186 zemalja, dolazite do kompleksnosti nalik vještačkoj inteligenciji,” rekao je Pajk.

Analitičari ukazuju da bi Trump mogao posegnuti za više zakonskih okvira kako bi proveo svoju politiku, uključujući Član 122 Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućava privremenu maksimalnu tarifu od 15% na šest mjeseci, ili Član 338 Zakona o tarifama iz 1930., koji daje ovlaštenja za djelovanje protiv trgovinske diskriminacije, ali nikada ranije nije korišten. Takođe, Trump bi mogao koristiti Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u vanrednim situacijama (IEEPA), isti pravni osnov koji je iskorišten za uvođenje carina protiv Kine i predložene tarife protiv Kanade i Meksika.

Reinsch upozorava da bi uvođenje recipročnih tarifa moglo značiti da bi SAD faktički prepustile kontrolu nad svojim carinskim sistemom drugim državama, što bi moglo imati neočekivane posljedice.

“Naprimjer, ako Kolumbija ima visoku carinu na kafu kako bi zaštitila svoju industriju, mi bismo morali uvesti istu visoku carinu na kolumbijsku kafu, iako SAD ne proizvode kafu. Na taj način bi jedini gubitnici bili američki potrošači,” zaključio je Reinsch, prenosi Reuters.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje