Američki predsjednik Donald Trump iznenadio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua odlukom da odmah otvori pregovore s Iranom prošlog mjeseca. Sada ti pregovori zavise od dobijanja ključnih ustupaka koji bi spriječili Iran da ikada razvije nuklearnu bombu, reklo je osam izvora za Reuters.
Okretanje pregovorima s Iranom u aprilu bilo je šok za Netanyahua, koji je doputovao u Washington tražeći Trumpovu podršku za vojne udare na iranska nuklearna postrojenja, a saznao je manje od 24 sata prije zajedničkog nastupa u Bijeloj kući da američki pregovori s Iranom počinju za nekoliko dana, rekli su četiri izvora upoznata s tim.
Iransko rukovodstvo i dalje je duboko zabrinuto da bi Netanyahu mogao pokrenuti napad — bilo da do dogovora dođe ili ne, rekao je jedan visoki iranski sigurnosni zvaničnik.
Ipak, u samo tri sedmice, SAD i Iran su održali tri runde razgovora s ciljem da se Teheran spriječi u izgradnji nuklearnog oružja u zamjenu za ublažavanje sankcija. Očekuje se da će četvrta runda uskoro biti održana u Rimu.
Dogovor možda neće biti mnogo drugačiji od prethodnog
Za ovu priču, Reuters je razgovarao sa zvaničnicima i diplomatama sa svih strana pregovora koji su otkrili dosad neobjavljene detalje. Svi su zatražili anonimnost zbog osjetljive prirode razgovora.
Početni okvir koji je u razmatranju zadržava srž Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije iz 2015. (JCPOA) — koji je Trump ukinuo 2018. tokom svog prvog mandata, reklo je svih osam izvora.
Dogovor možda neće izgledati radikalno drugačije od prethodnog sporazuma, koji je Trump nazivao "najgorim u historiji", ali bi trajao 25 godina, pooštrio nadzor i proširio tzv. klauzule zalaska sunca koje pauziraju, ali ne demontiraju potpuno dijelove iranskog nuklearnog programa, rekli su izvori.
Prema uvjetima koji se razmatraju, Iran bi ograničio količinu zaliha i tipove centrifuga, te bi razrijedio, izvezao ili zapečatio svoje zalihe uranijuma obogaćenog na 60 posto pod dosad neviđenim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) — sve u zamjenu za značajno ukidanje sankcija, rekli su svi izvori.
Američki State Department, iransko ministarstvo vanjskih poslova i Netanyahuov ured nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Crvene linije
Dennis Ross, bivši pregovarač pod republikancima i demokratama, rekao je da svaki novi sporazum mora ići dalje od JCPOA nametanjem trajne, strukturne promjene u iranskim nuklearnim kapacitetima — toliko da bi razvoj bombe više ne bio praktična opcija.
"Bilo šta manje ostavilo bi prijetnju na pragu netaknutom", rekao je Ross za Reuters.
Međutim, pojavljuje se nekoliko crvenih linija koje će pregovarači morati zaobići da bi došli do dogovora i izbjegli buduću vojnu akciju.
Prva i osnovna je pitanje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma, za koje Washington i Izrael kažu da mora potpuno prestati, ostavljajući Iran zavisnim od uvoznog uranijuma za Bushehr, svoju jedinu postojeću nuklearnu elektranu na obali Perzijskog zaljeva.
Netanyahu zahtijeva "nulto obogaćivanje" i sporazum po uzoru na Libiju koji bi demontirao iransku nuklearnu infrastrukturu.
Iran kaže da njegovo pravo na obogaćivanje nije predmet pregovora. Ipak, količina zaliha uranijuma, njihovo slanje izvan zemlje i broj centrifuga jesu predmet razgovora, rekla su tri iranska zvaničnika.
Prema prijedlozima iz aprila, Iran bi ograničio obogaćivanje na 3.67%, u skladu sa JCPOA, rekli su svi izvori, uključujući tri iranska zvaničnika. Teheran je također otvoren za proširenje pristupa IAEA svojim nuklearnim lokacijama, rekli su iranski izvori.
Prijedlozi ne predviđaju potpuno demontiranje iranske nuklearne infrastrukture, kao što žele Izrael i neki američki zvaničnici, već namjeravaju trajno ograničiti obogaćivanje uranijuma i tako spriječiti bilo kakvo "probijanje", rekli su izvori.
Američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff naizgled je priznao tu poziciju u prošlosedmičnim izjavama, ali je kasnije rekao da Iran mora "zaustaviti i eliminisati" obogaćivanje.
Jedno moguće rješenje bi moglo biti da Iran prihvati duže prekide u obogaćivanju kroz produženje klauzula zalaska sunca, rekao je Alex Vatanka, viši saradnik i osnivač iranskog programa u Middle East Institute u Washingtonu.
"Ako su pametni, Iranci bi pristali na mnogo duže klauzule zalaska sunca", rekao je Vatanka, naglašavajući da obje strane moraju moći proglasiti pobjedu.
Drugi mogući kompromis uključuje da Iran zadrži minimalno obogaćivanje s 5.000 centrifuga, dok bi ostatak obogaćenog uranijuma uvozio, možda iz Rusije, rekao je jedan od iranskih izvora, visoki sigurnosni zvaničnik.
Zauzvrat, Teheran zahtijeva čvrste garancije da Trump više nikada neće napustiti nuklearni sporazum, rekla su trojica iranskih zvaničnika.
Jedna od crvenih linija koje je postavio vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei je da se količina obogaćenog uranijuma smanji ispod nivoa dogovorenog 2015, rekli su izvori. Iran je značajno povećao kapacitet obogaćivanja do 60%, izvijestila je IAEA u decembru.
JCPOA je dopuštao Iranu da akumulira uranijum proizveden samo pomoću prve generacije IR-1 centrifuga, ali Iran sada koristi znatno naprednije modele zabranjene sporazumom iz 2015.
Jedan visoki regionalni izvor blizak Teheranu rekao je da trenutna debata o zalihama uranijuma u Iranu uključuje pitanje hoće li Iran zadržati dio — razrijeđen — u zemlji, dok bi drugi dio poslao u inostranstvo, moguće u Rusiju.
Prema tom izvoru, Iran je čak predložio da proda obogaćeni uranijum Sjedinjenim Državama.
Iran trenutno koristi oko 15.000 centrifuga. Prema JCPOA, dozvoljeno mu je bilo koristiti oko 6.000.
"U suštini, pregovori se oblikuju u 'JCPOA 2' s nekim dodacima koji bi omogućili Trumpu da to predstavi kao pobjedu, dok bi Iran i dalje mogao zadržati pravo na obogaćivanje", rekao je visoki iranski zvaničnik.
Još jedna tačka prijepora odnosi se na iranske kapacitete za proizvodnju balističkih projektila. Washington i Izrael zahtijevaju da Iran prestane s njihovom proizvodnjom. Iran uzvraća tvrdnjom da ima pravo na samoodbranu. Jedan iranski zvaničnik ranije je rekao za Reuters da Iran neće ići dalje od zahtjeva JCPOA, ali nudi da se suzdrži od izgradnje projektila koji mogu nositi nuklearne bojeve glave kao "gestu dobre volje".
Washington nastoji uključiti raketni program u pregovore, ali Teheran "i dalje odbija svaku raspravu", rekao je jedan regionalni sigurnosni zvaničnik. "Problemje što bez adresiranja pitanja projektila, Trump ne može tvrditi da novi sporazum nadilazi JCPOA," rekao je.
Bivši pregovarač Ross ističe kontradikciju: Trump je napustio JCPOA jer je bio preslab, a sada se suočava s realnošću da je Teheran na pragu nuklearne sposobnosti.
"Prihvatiti sporazum koji oponaša ili ublažava originalni bilo bi politički neodrživo", rekao je, sugerišući da sporazum mora smanjiti broj centrifuga s 20.000 na 1.000, izvesti sve zalihe obogaćenog uranijuma i nametnuti intruzivne inspekcije s kaznenim posljedicama.
Rizik od napada
Vatanka, analitičar, usporedio je trenutnu dilemu Irana s odlukom osnivača režima Ruhollaha Homeinija iz 1988. da prihvati primirje s Irakom — trenutak koji je nazvao "gutanje gorkog kaleža otrova".
"Radi se o opstanku", rekao je Vatanka. "To nije kapitulacija."
Diplomate kažu da Netanyahu vidi rijetku priliku: prošlogodišnje vojne kampanje uništile su iransku protivzračnu odbranu i desetkovale arsenal projektila Hezbollaha — glavnog odvraćajućeg sredstva Teherana.
"Ovo je historijska prilika za Izrael da udari na iranska nuklearna postrojenja", rekao je jedan zvaničnik s Bliskog istoka.
Sjedinjene Države, rekao je, protive se takvom potezu iz više razloga — glavni su brige zaljevskih arapskih država, koje Washington ne može ignorisati zbog dubokih strateških i ekonomskih veza u regiji.
"Ipak, moraju uzeti u obzir izraelske sigurnosne kalkulacije", rekao je. "Dakle, iako SAD možda neće direktno učestvovati, mogle bi pružiti indirektnu podršku. Bila bi to teška operacija za Izrael — ali ne i nemoguća".
Američka vojska je posljednjih sedmica pojačala prisustvo na Bliskom istoku. Pentagon je rasporedio šest bombardera B-2 na ostrvo Diego Garcia u Indijskom okeanu — lokaciju korištenu u prošlim vojnim operacijama.
Također, SAD trenutno ima dva nosača aviona u regiji i prebacila je sisteme protivzračne odbrane iz Azije.
Alan Eyre, bivši američki diplomata i stručnjak za Bliski istok koji govori farsi, upozorio je da bi napad mogao usporiti iranski program, ali ga ne i eliminisati. "Ne možete bombardovati znanje", rekao je. "Znanje je tu. Iran je ovladao obogaćivanjem uranijuma".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare