"Tužna ironija": Zašto Njemačka mora preispitati svoju politiku prema Izraelu

Saliba navodi za Foreign Policy da nedavno dogovoreni prekid vatre između Izraela i Hamasa, koji je okončao više od 15 mjeseci rata u Pojasu Gaze, predstavlja priliku za Njemačku da preispita svoju politiku prema Izraelu. Berlin se već dugo poziva na svoju “posebnu historijsku odgovornost” prema Izraelu i njegovo pravo na samoodbranu. Njemačka ovoj zemlji neprekidno šalje oružje i njen je drugi najveći snabdjevač oružjem, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država.
Sada, usred razaranja u Gazi i uoči prijevremenih njemačkih izbora 23. februara, Njemačka se mora suočiti s neugodnom realnošću: njeno oružje je pomoglo Izraelu u počinjenju teških kršenja međunarodnog prava. "Ako Berlin želi ostati dosljedan svojoj tvrdnji da je zagovornik ljudskih prava i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, mora obustaviti sav izvoz ofanzivnog oružja Izraelu", ističe Saliba.

Usko tumačenje moralnih obaveza

Njemački odnosi s Izraelom datiraju još od 1952. godine, kada je kancelar Konrad Adenauer potpisao sporazum o reparacijama kako bi novonastaloj državi pružio ključnu ekonomsku podršku. Ovaj sporazum učinio je Izrael primarnim kanalom kroz koji je Njemačka nastojala iskupiti se za Holokaust.

Saliba smatra da je "fokus Berlina na državu kao oličenje jevrejskog identiteta stvorio sužen pogled kroz koji savremena Njemačka posmatra judaizam, cionizam i antisemitizam".

"Umjesto da pomaže jevrejskim zajednicama i institucijama širom svijeta, Berlin se fokusirao na Izrael", ističe on.

Usko tumačenje njemačkih moralnih obaveza prema Jevrejima dovelo je do poistovjećivanja anticionizma s antisemitizmom u javnim raspravama i politici, gušeći legitimne debate o izraelskoj politici i bezuslovnoj podršci Njemačke Izraelu, piše on, te dodaje da je Berlin čak marginalizovao anticionističke jevrejske glasove.

Tokom rata u Gazi, Njemačka je uvela neke od najrestriktivnijih mjera u Evropi protiv kritike izraelskih postupaka. Neke lokalne vlasti su uvele zabrane propalestinskih protesta, proizvoljno hapsile demonstrante i upozoravale strane državljane da bi mogli biti deportovani zbog izražavanja solidarnosti s Palestincima. Organizacije za ljudska prava tvrde da ove mjere krše pravo na slobodu izražavanja i mirno okupljanje.

U novembru 2024. godine, Zeleni, Socijaldemokrati, liberali, konzervativci i krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) u Bundestagu su usvojili rezoluciju o borbi protiv antisemitizma. Ova rezolucija se oslanjala isključivo na definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust, za koju akademici upozoravaju da je preširoka i podložna političkoj zloupotrebi, jer može uključivati izraze podrške palestinskim pravima i kritiku Izraela.

Iako su brojne organizacije za ljudska prava upozorile da bi ova rezolucija mogla negativno uticati na akademske i umjetničke slobode te slobodu govora, Bundestag ju je velikom većinom usvojio. Pojedinci ili organizacije označene kao prekršioci definicije mogli bi se suočiti s ozbiljnim posljedicama, uključujući uskraćivanje javnog finansiranja ili isključenje iz kulturnih i akademskih institucija.

Porast islamofobije

Njemačka politika je također pojačala postojeći rasizam prema Palestincima i osobama arapskog ili muslimanskog porijekla u zemlji. Podaci nevladinih organizacija pokazuju da je 2023. godine u Njemačkoj zabilježen porast islamofobičnih napada za 114 posto u odnosu na 2022. godinu, posebno nakon 7. oktobra 2023.

Saliba ističe da je porast islamofobije "pratio porast podrške AfD-u, koji je normalizovao antiarapsku i antimuslimansku retoriku". Potpredsjednik njemačke vlade Robert Habeck (Zeleni) i predsjednik Frank-Walter Steinmeier (Socijaldemokrati) izazvali su kontroverze pozivima muslimanima da se distanciraju od antisemitizma – implicirajući njihovu krivicu dok se ne dokaže suprotno. Mnogi političari su također sugerisali da naturalizovani njemački državljani trebaju prisegnuti na lojalnost Izraelu.

"U stvarnosti, studije jasno pokazuju da su krajnje desničarski ekstremisti glavni nosioci antisemitizma u Njemačkoj – ne migrantske zajednice ili studenti. Kao samo jedan primjer, milijarder Elon Musk iznio je izjave koje odražavaju antisemitske teorije zavjere tokom januarskog skupa AfD-a – i bio je dočekan aplauzom članova stranke", piše on.

Obmanjivanje javnosti

"Postoji tužna ironija u njemačkoj represiji nad javnom debatom o Izraelu. U privatnim razgovorima, njemački vladini zvaničnici priznaju da je Izrael počinio zločine u Gazi. To znači da je vlada svjesno obmanjivala javnost o izraelskim postupcima – vjerovatno kako bi izbjegla kritike", pieša Saliba.

Prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja, Njemačka je činila 30 posto izraelskog uvoza velikog naoružanja između 2019. i 2023. godine. To je uključivalo motore za oklopna vozila, poput onih za tenkove Merkava, koji su korišteni u ratu u Gazi, kao i u nezakonitim upadima u Liban i Siriju.

U 2023. godini njemački izvoz oružja u Izrael zabilježio je desetostruki porast u odnosu na prethodnu godinu, dostigavši 355,3 miliona dolara. Većina isporuka izvršena je nakon 7. oktobra 2023. Tokom ovog perioda, Njemačka je Izraelu poslala širok spektar vojne opreme, uključujući 3.000 prijenosnih protuoklopnih oružja i 500.000 komada municije.

Međutim, do marta 2024. godine, izvoz oružja odobren od strane njemačke vlade te godine pao je na samo 34.261 dolar, što predstavlja svega 0,02 posto godišnjeg prosjeka odobrenog izvoza u Izrael od 2009. Njemački diplomati koji su privatno razgovarali s Foreign Policy potvrdili su da je ovaj pad rezultat zabrinutosti vlade zbog mogućih kršenja međunarodnog humanitarnog prava od strane Izraela u Gazi.

Tokom rata, Izrael je počinio dug spisak kršenja ljudskih prava u Gazi, prisilno raseljavajući Palestince i ograničavajući dotok humanitarne pomoći na to područje. Ovo su zločini protiv čovječnosti. U januaru prošle godine, Međunarodni sud pravde ocijenio je da je vjerovatno da su izraelske vojne akcije u Gazi prekršile barem neka prava iz Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu. Amnesty International je nedavno zaključio da izraelske akcije u Gazi predstavljaju genocid.

Saliba piše da je, usred sve većeg broja dokaza da Izrael čini ratne zločine u Gazi, njemačka vlada prošle godine pokrenula neotkriveni djelimični prekid isporuka "ratnog oružja" Izraelu – uprkos javnim izjavama koje su sugerisale suprotno. Prije nego što je nastavila izvoz, Njemačka je navodno zahtijevala od Izraela da potpiše klauzulu kojom se osigurava da će njemačko oružje biti korišteno u skladu s međunarodnim pravom, kako bi se umanjili pravni rizici kojima bi Berlin mogao biti izložen na domaćim i međunarodnim sudovima zbog saučesništva u izraelskim ratnim zločinima.

"Ovaj slučaj je zabrinjavajući. Dok njemački zvaničnici privatno priznaju svoju zabrinutost zbog mogućih izraelskih ratnih zločina i pokušavaju se zaštititi od pravnih posljedica, javno su nastavili izražavati podršku Izraelu. Berlin nije javno priznao da su postupci Izraelskih odbrambenih snaga u Gazi predstavljali kršenje međunarodnog prava, a kamoli ratne zločine – iako se njemačka vlada boji da je upravo to slučaj", navodi se u analizi.

"Međunarodno pravo jasno razlikuje samoodbranu od kolektivnog kažnjavanja. Izraelske vlasti su dokazano prešle ovu granicu – a Njemačka je saučesnik", ističe Saliba.

Narušen ugled i izolacija

Iako je trenutni prekid vatre između Izraela i Hamasa dobrodošla pauza u sukobima, on ostaje krhak. Saliba smatra da Berlin mora preispitati svoju politiku izvoza oružja i zaustaviti daljnje isporuke Izraelu koje bi mogle biti korištene za počinjenje ratnih zločina.

"Nastavak vojne podrške bez odgovornosti izlaže Njemačku riziku da prekrši međunarodno pravo i naruši svoje obaveze prema Sporazumu Ujedinjenih nacija o trgovini oružjem, koji zabranjuje potpisnicama izvoz oružja ako ono može biti korišteno za kršenje međunarodnog prava ili olakšavanje kršenja ljudskih prava. Isporuke oružja Izraelu također podrivaju njemački kredibilitet kao deklarisanog branitelja ljudskih prava i poretka zasnovanog na pravilima", piše on.

Nepokolebljiva podrška Njemačke Izraelu tokom rata u Gazi ozbiljno je narušila njen ugled, posebno na Bliskom istoku, gdje se javno mnijenje dramatično okrenulo protiv Berlina. Saliba navodi da je "erozija njemačke meke moći" opteretila odnose sa regionalnim partnerima i podrila povjerenje izgrađeno kroz decenije kulturne, ekonomske, političke i humanitarne saradnje.

Također, suzdržanost Njemačke prilikom glasanja u Ujedinjenim nacijama za prekid vatre i nastavak izvoza oružja Izraelu "izolovali su Njemačku na globalnoj sceni", navodi on.

Nicaragua je prošle godine podnijela tužbu protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde, optužujući je za saučesništvo u genocidu u Gazi; iako je slučaj odbačen iz proceduralnih razloga, on naglašava rastuću međunarodnu zabrinutost zbog uloge Njemačke u sukobu.

Historijska odgovornost

"Da bi promijenila svoju politiku prema Izraelu, Njemačka mora iskreno preispitati svoj odnos s tom državom – što je izuzetno osjetljivo pitanje. Njemačka bi trebala priznati da snosi historijsku odgovornost prema jevrejskom narodu širom svijeta, a ne prema Izraelu kao državi. Čak i ako Njemačka nastavi osjećati posebnu obavezu prema Izraelu, ona ne smije dopustiti da to nadvlada njene obaveze prema međunarodnom pravu – niti njenu moralnu dužnost da zaštiti civilne živote i brani ljudska prava. Njemačka vlada mora prepoznati da podrška Izraelu ne zahtijeva zatvaranje očiju pred njegovim kršenjima međunarodnog prava", ističe Saliba.

"Također ne znači ograničavanje građanskih sloboda Nijemaca koji brane palestinska ljudska prava. Njemačka bi trebala omogućiti nijansirane diskusije koje su kritične prema Izraelu, dok istovremeno štiti jevrejske i muslimanske zajednice", dodaje.

Prema anketama javnog mnijenja, oko 60 posto Nijemaca protivi se nastavku izvoza oružja u Izrael. Ipak, čak i pred predstojeće izbore ovog mjeseca, gotovo sve velike političke stranke u Njemačkoj podržale su daljnji izvoz oružja Izraelu.

"Umjesto da nastavi biti u neskladu s javnim mnijenjem, Berlin bi trebao iskoristiti svoj jedinstveni odnos s Izraelom kako bi podstakao poštivanje međunarodnih normi – i radio na pravednom i trajnom miru. Kredibilitet Njemačke zavisi od toga", navodi na kraju.