Prema procjeni ukrajinske obavještajne službe koju je prenio CNN, unutar jedne iranske bespilotne letjelice srušene u Ukrajini prošle jeseni pronađeni su dijelovi koje je proizvelo više od deset američkih i zapadnih kompanija.

Ova informacija, koja je podijeljena sa zvaničnicima američke vlade krajem prošle godine, pokazuje razmjere problema s kojima se suočava administracija predsjednika Joe Bidena koja je obećala da će zaustaviti iransku proizvodnju dronova koje Rusija lansira u Ukrajinu.

CNN je prošlog mjeseca izvijestio da je Bijela kuća uspostavila radnu grupu za cijelu administraciju koja će istražiti kako je američka i zapadna tehnologija, u rasponu od manje opreme poput poluvodiča i GPS modula do većih dijelova poput motora, završila u iranskim bespilotnim letjelicama.

Od 52 komponente koje su Ukrajinci uklonili iz iranskog drona Shahed-136, čini se da ih je 40 proizvelo 13 različitih američkih kompanija, dok su preostalih 12 komponenti proizvele kompanije u Kanadi, Švicarskoj, Japanu, Tajvanu i Kini.

Problem kojem je teško stati u kraj

Mogućnosti za borbu protiv ovog problema su ograničene. SAD su godinama uvodile stroga ograničenja u kontroli izvoza i sankcije kako bi spriječile Iran da dobije određene materijale. Sada američki zvaničnici rade na pojačanom sprovođenjenju tih sankcija, ohrabrujući kompanije da bolje prate svoje lance snabdijevanja i da pokušaju identifikovati distributere trećih strana koji uzimaju ove proizvode i preprodaju ih.

Glasnogovornica američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Adrienne Watson rekla je za CNN da se odgovora na ovaj problem sankcijama, kontrolom izboza i razgovorima sa privatnim kompanijama čiji su dijelovi korišteni u proizvodnji.

“Procjenjujemo dalje korake koje možemo poduzeti u smislu kontrole izvoza kako bismo ograničili pristup Iranu tehnologijama koje se koriste u bespilotnim letjelicama”, rekla je.

Ne postoje dokazi koji upućuju na to da bilo koja od tih kompanija krši američke zakone o sankcijama i da svjesno izvozi svoju tehnologiju za ovim akterima. Čak i uz mnoge kompanije koje obećavaju pojačan nadzor, proizvođačima je često vrlo teško kontrolirati gdje ovi vrlo sveprisutni dijelovi završavaju na globalnom tržištu, rekli su stručnjaci za CNN.

Procjena ukrajinske obavještajne službe je još jedan dokaz da Iran uprkos sankcijama još uvijek pronalazi mnoštvo komercijalno dostupne tehnologije. Na primjer, kompanija koja je napravila oboreni dron, Iran Aircraft Manufacturing Industries Corporation (HESA), pod američkim je sankcijama od 2008. godine.

Jedan od glavnih problema je to što je ruskim i iranskim zvaničnicima daleko lakše da osnuju lažne kompanije koje će koristiti za kupovinu opreme i izbjegavanje sankcija nego zapadnim vladama da otkriju te lažne kompanije, što ponekad može potrajati godinama, kažu stručnjaci.

Komponente jeftine, široko dostupne i lahko ih je sakriti

Bivši zvaničnik Pentagona Gregory Allen, koji sada služi kao direktor Projekta upravljanja umjetnom inteligencijom u Centru za strateške i međunarodne studije, je objasnio da je tepko stati u kraj ovakvim kompanijama, ali da bi to trebala biti “ključna nadležnost američkog nacionalnog sigurnosnog establišmenta”.

Allen, koji je nedavno bio koautor istraživanja o djelotvornosti američke izvozne kontrole, na kraju je rekao: “nema zamjene za snažne, interne sposobnosti u američkoj vladi.”

Upozorio je da to nije lagan posao, s obzirom da se industrija mikroelektronike u velikoj mjeri oslanja na distributere i preprodavače trećih strana koje je teško pratiti, a mikročipovi i drugi mali uređaji koji završavaju u tolikom broju iranskih i ruskih bespilotnih letjelica ne samo da su jeftini i široko dostupni, već ih je i lako sakriti.

“Zašto šverceri vole dijamante? Zato što su mali, lagani i vrijede tonu novca. I nažalost, kompjuterski čipovi imaju slična svojstva”, objasnio je.

Rusija intenzivno koristi iranske dronove

Potreba da se Iran zaustavi u proizvodnji dronova postaje sve hitnija jer Rusija nastavlja da ih raspoređuje širom Ukrajine ciljajući i civilna područja i ključnu infrastrukturu. Prema tvrdnjama američkih zvaničnika, Rusija se također priprema da osnuje sopstvenu fabriku koja će ih proizvoditi uz pomoć Irana. U ponedjeljak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da su ukrajinske snage oborile više od 80 iranskih dronova u samo dva dana.

Zelenski je također rekao da Ukrajina ima obavještajne podatke da Rusija “planira produženi napad sa Šahedima“, te dodao da će to dovesti do “iscrpljenja naših ljudi, naše protuzračne odbrane, našeg energetskog sektora”.

Odvojena istraga iranskih bespilotnih letjelica oborenih u Ukrajini, koju je sprovela britanska istraživačka firma Conflict Armament Research, pokazala je da su 82% komponenti proizvele kompanije sa sjedištem u SAD-u.

Damien Spleeters, zamjenik direktora za operacije u Conflict Armament Research, rekao je za CNN da će sankcije biti efikasne samo ako vlade nastave da prate koji se dijelovi koriste i kako su tamo stigli.

“Iran i Rusija će pokušati da zaobiđu te sankcije i pokušaće da promene svoje kanale kupovine. I upravo na to želimo da se fokusiramo: ulazak na teren i otvaranje tih sistema, praćenje komponenti i praćenje promjena”, rekao je on.

Stručnjaci su također rekli za CNN da će, ako američka vlada želi pojačati provedbu sankcija, morati posvetiti više resursa i zaposliti više zaposlenika koji mogu biti na terenu kako bi pratili prodavce i preprodavače ovih proizvoda.

Kompanije insistiraju da se pridržavaju zakona

Prema ukrajinskoj procjeni, među komponentama američke proizvodnje pronađenim u dronu bilo je gotovo dvadesetak dijelova koje je izradio Texas Instruments, uključujući mikrokontrolere, regulatore napona i digitalne kontrolere signala; GPS modul koju je izradio Hemisfere GNSS; mikroprocesor firme NXP USA Inc.; i određene komponente proizvođača Analog Devices i Onsemi. Otkrivene su i komponente koje je napravio International Rectifier, koji je sada u vlasništvu njemačke kompanije Infineon i švicarske kompanije U-Blox.

CNN je prošlog mjeseca poslao upit za komentar svim kompanijama koje su identificirali Ukrajinci. Šest njih je odgovorilo, te su naglasile da osuđuju svaku neovlaštenu upotrebu njihovih proizvoda, uz napomenu da je borba protiv preusmjeravanja i zloupotrebe njihovih poluvodiča i druge mikroelektronike izazov za cijelu industriju s kojim se oni suočavaju.

“TI ne prodaje nikakve proizvode u Rusiju, Bjelorusiju ili Iran”, navodi Texas Instruments u saopćenju.

Gregor Rodehuser, glasnogovornik njemačkog proizvođača poluprovodnika Infineon, rekao je za CNN da je stav kompanije vrlo jasan: “Infineon osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu. To je očito kršenje međunarodnog prava i napad na vrijednosti čovječanstva.”

Dodao je da je “osim direktnog poslovanja teško kontrolirati uzastopnu prodaju tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda. Ipak, upućujemo našim kupcima, uključujući distributere, da obavljaju samo uzastopnu prodaju u skladu s primjenjivim pravilima”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad