U videu objavljenom u ponedjeljak, bjeloruski bloger Roman Protaševič, uhićen kada je zrakoplov Ryanaira prisilno sletio u Minsk, izjavio je da je dobroga zdravlja i priznao da je sudjelovao u organizaciji masovnih prosvjeda u Minsku prošle godine.

Njegovi saveznici odmah su se oglasili tvrdeći da je izjavu dao pod prisilom.

“Ovako Roman izgleda kada je pod psihičkim i moralnim pritiskom. Tražim hitno puštanje Romana i svih političkih zatvorenika”, tvitala je čelnica bjeloruske oporbe Svjetlana Tihanouskaja.

U videu objavljenom na aplikaciji Telegram, Protaševič je rekao da je u pritvoru u Minsku i opovrgnuo da ima problema sa srcem što su prenijeli neki društveni mediji.

Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko (66) suočio se s najvećim izazovom u svojoj 27-godišnjoj vladavini kada su masovni prosvjedi izbili nakon njegove sporne pobjede na predsjedničkim izborima prošle godine.

Oko 35.000 ljudi uhićeno je od početka prosvjeda u kolovozu 2020. Lukašenko odbacuje optužbe za izbornu prevaru i optužuje Zapad da je sponzorirao demonstracije.

EU zbog “državnog piratstva” prijeti sankcijama Bjelorusiji

Europski čelnici zaprijetili su ograničiti međunarodni zračni promet iznad Bjelorusije, no potencijalno i kopneni promet zemlje, nakon što je avion Ryanaira bio prisiljen na slijetanje u incidentu koji su zapadne zemlje osudile kao “državno piratstvo.”

Čelnici EU-a snažno osuđuju Bjelorusiju zbog incidenta u nedjelju, u kojem je bjeloruski vojni avion presreo let između Grčke i Litve te ga prisilio na slijetanje u Minsku, gdje je Potaševič potom uhićen.

Zemlje su pozvale na oslobađanje 26-godišnjeg blogera, čiji je “zid” na društvenim mrežama iz egzila bio jedna od posljednjih nezavisnih platformi za vijesti o zemlji poslije masovnog ugnjetavanja disidenata prošle godine.

Europska komisija (EK) pozvala je u ponedjeljak bjeloruskog veleposlanika na razgovor.

“Veleposlanik Aleksandar Mihnevič obaviješten je o snažnoj osudi institucija i članica EU-a prisilnog čina kojim su bjeloruske vlasti ugrozile sigurnost putnika i posade”, priopćila je EK.

“Nečuvena akcija bjeloruskih vlasti predstavlja još jedan očit pokušaj da se utišaju svi oporbeni glasovi u zemlji”, dodaje se u priopćenju u kojemu se traži oslobađanje Protaševiča.

Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, optužila je Minsk za otmicu putničkog zrakoplova. Washington je također osudio “šokantni čin”. Šef europske diplomacije Josep Borrell zatražio je oslobađanje uhićenog oporbenog novinara Romana Protaševiča, te pozvao na istragu o tome jesu li međunarodna pravila zračnog prometa prekršena.

Ogorčenje zbog bjeloruskog incidenta vjerojatno će se preliti u raspravu EU čelnika na dugo dogovaranom samitu o tome što učiniti po pitanju odnosa s Moskvom, koja odavno stoji iza Lukašenka.

Na samitu EU-a u ponedjeljak navečer raspravljat će se o jačanju sankcija koje su na snazi protiv Minska te bi također moglo doći do ograničavanja kopnene prometne veze između Bjelorusije i 27 zemalja članica EU-a.

Europska unija razmatra i bojkotiranje bjeloruskog zračnog prostora i zabranu letenja bjeloruskom nacionalnom avioprijevozniku Belaviji s EU aerodroma.

Europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders rekao je u ponedjeljak da bi blok trebao nametnuti još sankcija Bjelorusiji kako bi pritisnuo Minsk i ciljao na tamošnje članove “režima” odgovorne za prisilno slijetanje Ryanaira.

Reynders je rekao da bi se mogla održati rasprava o ograničenju zračnog prometa, ali tek treba vidjeti hoće li Europska unija izabrati koordinirani pristup svih 27 država članica ili će članice moći nametati vlastita ograničenja na nacionalnoj razini.

“No prije svega izvršiti pritisak na ljude odgovorne za takvo (…) ponašanje, to je najbolja reakcija na ovo”, rekao je Reynders. “I siguran sam da je vrlo važno pokazati da postoji zajednički pristup na međunarodnoj razini”.

Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u ponedjeljak nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom da njih dvojica osuđuju prisilno prizemljenje civilnog zrakoplova Ryanaira u Bjelorusiji i traže međunarodnu istragu.

Belgijski premijer Alexander de Croo rekao je u ponedjeljak da EU treba uvesti još sankcija Bjelorusiji i da potezi protiv Minska trebaju biti “brzi i žestoki”.

“Postojao je četvrti paket financijskih sankcija koji bi se trebao ubrzati, ali mislim da bismo trebali potražiti i nešto što je povezano s civilnim zrakoplovstvom jer ovo dovodi građane u opasnost”, rekao je de Croo novinarima.

“Nadamo se da ćemo brzo postići konsenzus”, rekao je Croo uoči europskog samita u Bruxellesu.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da će na samitu EU-a predložiti da se obustave svi letovi između članica EU-a i Bjelorusije dok Minsk ne pusti novinara Romana Protaševiča.

“Kako bi se jasno odgovorilo na čin državnog terorizma, danas ću na Europskom vijeću predložiti da se obustave svi letovi iz Bjelorusije u EU i obrnuto dok ne oslobode mladića”, rekao je Morawiecki na konferenciji za medije.

“Zajedno s međunarodnim partnerima, radit ćemo na tome da zatvorimo zračni prostor bjeloruskim međunarodnim letovima”, rekla je u ponedjeljak litavska premijerka Ingrida Simonyte, iako nije navela kako bi se to postiglo.

Latvijski avioprijevoznik airBaltic već je rekao da neće više koristiti bjeloruski zračni prostor za svoje letove.

Litavska vlada preporučuje svojim građanima da se suzdrže od putovanja u Bjelorusiju te apeliraju na one koji se trenutno nalaze u zemlji da je odmah napuste, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.

Međutim, ostalo je nejasno hoće li i drugi avioprijevoznici učiniti isto osim ako se to ne zatraži od njih. Nizozemski KLM je rekao da je izvršio procjenu rizika i da zasad neće ništa mijenjati u svojim planovima.

EU je oprezno pristupila nametanju sankcija Bjelorusiji zbog rizika da će to još više pogurati Lukašenka u zagrljaj s Rusijom. “Nije jednostavno kalibrirati sankcije ako želite poštedjeti stanovništvo”, rekao je visoki EU diplomat o mogućim novim mjerama protiv Minska.

Minsk je ignorirao prethodne sankcije od prošle godine, koje se uglavnom sastoje od stavljanja različitih službenika na crne liste koje ograničavaju njihovo pravo da putuju ili posluju u Europi i SAD-u. EU je već radila na četvrtoj rundi sankcija prije nego što se dogodio incident s Ryanairom.

Dodatni koraci mogli bi uključivati obustvau prelijetanja avioprijevoznika EU-a preko Bjelorusije ili zabranu slijetanja bjeloruskom avioprijevozniku Belaviji na EU aerodromima , kako su najavili neki dužnosnici, moglo bi raspravljati i o suspenziji kopnenog prometa.

Francuski ministar europskih poslova, Clement Beaune, nazvao je prisilno slijetanje aviona “činom državnog piratstva koje ne može proći nekažnjeno” te je predložio oštrije sankcije protiv Bjelorusije. “Radimo na paketu mjera koje sežu dalje od sankcija protiv pojedinaca” te može doći do suspenzije kopnenih tranzitnih veza s EU-om, rekao je ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Francusko predsjedništvo je reklo da je zahtjev poslan Organizaciji međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO) za suspenziju međunarodnih letova preko bjeloruskog zračnog prostora.

Prekid letova iznad Bjelorusije

Međutim, opcije za odmazdu Zapada čine se ograničenima. ICAO sa sjedištem u Montrealu nema regulatorne moći, a EU nema ovlasti nad letovima koji polijeću i slijeću u Bjelorusiji ili koji lete iznad njezina zračnog prostora, osim direktnih letova koji polijeću ili slijeću u Europi.

Bjelorusija se nalazi na zračnom putu nekih bitnih ruta koje povezuju sjever i jug Europe, kao i ruta na relaciji istok-zapad između Europe i Azije.

ICAO, tijelo UN-a, reklo je da je incident možda prekršio temeljnu povelju koja upravlja globalnim zrakoplovstvom.

“ICAO je izuzetno zabrinut očiglednim prisilnim slijetanjem Ryanairovog zrakoplova i njegovih putnika, što bi moglo biti u sukobu s Čikaškom konvencijom”, rečeno je. “Očekujemo da se službeno potvrdi više informacija od strane zemalja i operatera koji su u to umiješani”.

Hodorkovski sugerira sankcije za izvoz bjeloruske nafte

Mihail Hodorkovski, bivši naftni tajkun i kritičar Kremlja, rekao je da europske zemlje trebaju kazniti bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka za njegovo “piratstvo” u zraku uvođenjem sankcija proizvođačima nafte i kalija.

“Roman Protaševič mora biti oslobođen, a diktator kažnjen”, rekao je Hodorkovski za Reuters. “Diktatora treba udariti gdje najviše boli: njegov džep.”

“Europske zemlje trebaju se pridružiti američkim sankcijama protiv Belneftekhima i sankcionirati Belaruskali”, rekao je Hodorkovski. Belneftekhim je bjeloruska državna naftna kompanija. Belaruskali je jedan od najvećih svjetskih proizvođača kalija.