Ukrajinski zvaničnici tvrde da njihova zemlja posjeduje značajne rezerve rijetkih minerala ključnih za modernu industriju, uključujući titanijum, uranijum i litijum—resurse od strateškog značaja za energetiku, tehnologiju i odbranu. Ako bi Rusija preuzela kontrolu nad tim resursima, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za ukrajinske saveznike.

Ova tvrdnja bila je dio strategije kojom je Ukrajina pokušala osigurati daljnju podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, njegova administracija pokazala je interes samo za finansijske pogodnosti, bez pružanja sigurnosnih garancija ili pomoći u stabilizaciji zemlje nakon rata.

“Ponuda kritičnih minerala bila je ključna za sigurnost Ukrajine. Ako Rusija dođe do tih resursa, to će biti katastrofa za Kijev i njegove saveznike”, rekao je neimenovani visoki zvaničnik upoznat s pregovorima.

Minerali su prvobitno bili dio šireg mirovnog sporazuma koji je prošle godine predložio predsjednik Volodimir Zelenski. Paket je uključivao i poziv na članstvo u NATO-u, kao i nastavak vojne podrške Zapada. No, taj sporazum se raspao, a minerali su ostali jedino pitanje koje je ostalo na stolu, te su sadapostali potencijalno egzistencijalni problem za Ukrajinu.

Šok je uslijedio kada je američki sekretar trezora Scott Bessent u februaru predstavio nacrt sporazuma koji bi američkim kompanijama dodijelio polovinu ukrajinskih rijetkih minerala. Zelenski je reagovao s ogorčenjem, nakon čega su uslijedili pregovori za pravedniji dogovor. Bio je planiran njegov potpis u Bijeloj kući 28. februara, ali je sastanak završio katastrofalno, uz napade Trumpa i potpredsjednika JD Vancea na Zelenskog, koji je napustio Ovalni ured bez dogovora.

Nakon tog debakla, SAD su se vratile s novim prijedlogom koji ponovo uključuje sporne odredbe prvog nacrta. Sporazum ne sadrži sigurnosne garancije niti dalja ulaganja, ali Americi daje prioritetni pristup svim ukrajinskim prirodnim resursima i kontrolu nad državnim fondovima za obnovu. Štaviše, Ukrajina bi morala otplatiti milijarde dolara vojne pomoći koja je prvobitno bila dodijeljena kao bespovratna sredstva.

“Trenutni nacrt značajno narušava stratešku ravnotežu, ograničavajući regulatornu i poreznu autonomiju Ukrajine”, rekao je Volodimir Landa, analitičar Centra za ekonomsku strategiju u Kijevu.

Osim toga, sporazum bi mogao ugroziti ukrajinske šanse za članstvo u Europskoj uniji jer krši pravila EU o konkurenciji i zaštiti okoliša. Investitori, koji bi inače mogli biti zainteresirani za obnovu zemlje, također bi mogli biti obeshrabreni obavezom plaćanja milijardi dolara SAD-u.

“Drugi partneri neće rado prihvatiti činjenicu da se njihova pomoć preusmjerava iz Ukrajine u korist treće strane”, upozorio je Landa.

Uprkos tim zabrinutostima, ukrajinska vlada pokušava prilagoditi sporazum bez izazivanja Trumpovog bijesa. “Prošli put smo morali objasniti da neke stvari koje SAD traže od Ukrajine jednostavno neće moći biti realizovane jer su protivne našem ustavu i zakonima. Sada ponovo moramo voditi taj razgovor”, rekao je visoki zvaničnik.

Skrivene zalihe rijetkih minerala

Ali ključno pitanje u pregovorima je: koliko mineralnog bogatstva Ukrajina zaista posjeduje?

Prema podacima UN-a, Ukrajina ima oko 5% svjetskih rezervi rijetkih minerala, uključujući litijum, berilijum, niobijum, tantalum, titanijum, nikal, kobalt, grafit i fosfate—sve ključne sirovine za globalne energetske, tehnološke i odbrambene sektore.

“Većina ovih nalazišta otkrivena je između 1960-ih i 1980-ih. U to vrijeme, istraživači nisu obraćali pažnju na faktore koji su danas presudni: vlasnički status zemljišta, ekološke i sanitarne restrikcije, kao i javno mnijenje”, kaže Alla Vasilenko, istraživačica Instituta za geologiju pri Nacionalnoj akademiji nauka Ukrajine.

Iako Ukrajina može teoretski tvrditi da ima najveće zalihe litijuma u EUropi, neophodna su dodatna istraživanja kako bi se odredio njihov stvarni ekonomski potencijal.

No, eksploatacija minerala predstavlja ogroman izazov.

Prvo, rat mora završiti kako bi Ukrajina mogla ostvariti korist od neiskorištene rudarske industrije. Zemlja bi također morala obnoviti energetsku mrežu, koja je teško oštećena tokom sukoba.

“Ukrajina treba ulaganja, ne samo u rudarsku, već i u prerađivačku industriju. Ta ulaganja bi trebala biti prvenstveno američka—u vrijednosti od nekoliko milijardi, možda čak I nekoliko desetina milijardi dolara, uključujući direktne investicije, kredite i kapital”, rekao je Andrij Brodski, direktor kompanije Velta Group, najvećeg privatnog proizvođača titanijumske rude u Ukrajini.

Za pokretanje rudnika litijuma potrebno je između 10 i 15 godina, navodi Denis Aljošin, strateški direktor kompanije UkrLithiumMining (ULM).

ULM je 2017. godine za 5 miliona dolara kupio 20-godišnju licencu za eksploataciju litijuma na Polohivskoj lokaciji u centralnoj Ukrajini, ali rudnik još uvijek nije operativan.

“Za početak rada našeg rudnika litijuma i postrojenja za preradu, trebali bismo 350 miliona dolara ulaganja. Naša strategija je pronaći globalne partnere koji će finansirati projekt, dok bismo mi ostali pouzdan lokalni operater”, rekao je Aljošin.

Prvobitna ideja ukrajinske vlade bila je da upravo SAD budu taj strateški partner—uz sigurnosne garancije koje bi osigurale postratnu stabilnost. Međutim, ostaje nejasno da li trenutni pregovori pružaju Ukrajini očekivanu zaštitu i prosperitet, zaključio je Politico.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje