“Vodio sam istrage 15 godina prije rata i uvijek je bilo teško i rizično. Ali mislim da je sada gore za novinare”, rekao je ukrajinski reporter Jurij Nikolov, urednik i suosnivač istraživačkog projekta za borbu protiv korupcije Naši Groši (Naš novac) za politički magazin Politico.

“Oni (vlast) koriste različite taktike zastrašivanja kako bi pokušali odvratiti novinare, a onda, naravno, uvijek mogu zaprijetiti da će vas poslati na prve linije fronta,” dodao je.

Prošle godine, Nikolov je objavio nekoliko priča o navodnoj korupciji u ukrajinskoj vojsci. Fokus njegovog izlaganja bio je na nabavkama za odbranu i prenapuhanim cijenama hrane i ugostiteljskih usluga za trupe u zemlji – otkrio je da dobavljači smiju naplaćivati tri puta veću cijenu hrane od prosječne cijene u zemlji.

Politico napominje da je Nikolova revolucionarna istraga o sumnjivim nabavkama izazvala je uzbunu javnosti i dovela do ostavke zamjenika ministra odbrane zemlje. To je također doprinijelo ostavci tadašnjeg ministra odbrane Oleksija Reznikova, kasnije tokom godine.

Ali uprkos svemu Nikolov tvrdi da zastrašujući pritisak na ukrajinske istraživačke novinare samo raste – uprkos januarskoj izjavi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je “bilo kakav pritisak na novinare neprihvatljiv”.

Nikolov je postao meta uznemiravanja i osuda na društvenim mrežama otkako je objavio svoje priče, a pritisci u glavnom dolaze od anonimnih vladinih pristalica koji dovode u pitanje njegovu lojalnost.

U januaru ove godine, zastrašivanje je otišlo korak dalje kada su “dva maskirana muškarca došla i lupala na vrata mog stana”, rekao je.
Prestrašili su njegovu bolesnu majku, koja je u to vrijeme bila sama u stanu i oblijepili vrata porukama u kojima su ga optuživali da je izdajnik, provokator i dezerter.

Prema Nikolovu, mediji se i dalje opstruiraju, ometaju i na njih se vrše pritisci na različite načine. Novinari se brzo nađu na provladinim Telegram kanalima gdje ih nazivaju ruskim agentima i neprijateljima Ukrajine. „Ovi kanali su veoma bliski sa kancelarijom predsjednika“, tvrdi on.

Ali postoje još veći rizici.

Nikolov je ispričao Politicu kako poznaje jednog novinara koji je u ranoj fazi ruske invazije na zemlju volontirao i dobio posao u jedinici za informisanje kao koordinator za štampu. To mu je radno mjesto dalo priliku da svoje radove objavi u najčitanijim ukrajinskim publikacijama, ali se jedna od njegovih kolumni “nije se svidjela ljudima na vlasti, pa je prebačen u borbenu jedinicu. Bio je u opasnosti da bude raspoređen u Avdivku”, rekao je. “Nismo digli buku oko toga, jer da jesmo, sigurno bi ga tamo poslali.”

Nikolov je takođe zabrinut da se neki novinari i medijske kuće sami cenzurišu, videći patriotizam kao prednost u novinarstvu.

Politico ističe kako je, na neki način, korupcija ugravirana u Ukrajinu, što skupo košta ovu zemlju otkako je postala nezavisna 1991.

Korupcija je je dostigla vrhunac tokom mandata Viktora Janukoviča, čiji je mandat trajao od 2010. do njegovog svrgavanja 2014., a kojeg su okarakterisale krađa, mito, korupcija u javnim nabavkama i namještene cijene energenata u industrijskim razmjerama. Procjenjuje se da je njegova vlada pronevjerila čak 37 milijardi dolara – iako je prva vlada nakon revolucije na Majdanu tvrdila da je to moglo biti i do 100 milijardi dolara.

Nikolov smatra da se korupcija dosta smanjila od tada ali, kao i drugi, on misli da taktika zastrašivanja koja se primjenjuje protiv novinara podsjeća na Janukovičevu eru.

Cijene zaliha hrane u ministarstvu odbrane su sada dramatično manje, ali Nikolov tvrdi da su odgovorni još uvijek ukorijenjeni u birokratiji ministarstva. “Cijene su možda spuštene, ali mafija nije istisnuta, i samo čekaju svoju priliku”, rekao je.

Drugi koji pomno prate napore u borbi protiv korupcije slažu se da su se stvari poboljšale od svrgavanja Janukoviča, te da je napredak postignut tokom predsjedavanja Petra Porošenka i otkako je Zelenski preuzeo dužnost.

U izvještaju Instituta za ekonomska istraživanja i konsalting politike sa sjedištem u Kijevu iz 2018. navodi se da su reforme – uključujući transparentnije javne nabavke i deregulaciju energetskog sektora – smanjile veliku korupciju za otprilike 6 milijardi dolara, što čini oko 6 posto ukrajinskog BDP-a. Prema ovom izvještaju, siva ekonomija je također pala sa procijenjenih 43 posto BDP-a u 2014. na 33 posto krajem 2017.

Politico zaključuje da je uvođenje ProZorroa, transparentnog elektronskog sistema za javne nabavke, pomoglo kao i novi Visoki antikorupcijski sud koji radi nesmetano i koji je od od 2019, do sada osudio 157 državnih službenika za korupciju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad