Broj ljudi pogođenih glađu na globalnom nivou porastao je na čak 828 miliona u 2021. što predstavlja povećanje od oko 46 miliona od 2020. godine i 150 miliona od izbijanja pandemije COVID-19. Izvještaj Ujedinjenih naroda govori o tome da se svijet sve više udaljava od svog cilja okončanja gladi u svijetu, nesigurnosti hrane i pothranjenosti u svim oblicima do 2030. godine.

Stanje sigurnosti hrane u svijetu

Izvještaj o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI) za 2022.godinu predstavio je najnovije informacije o sigurnosti hrane i stanja vezana za ishranu ljudi širom svijeta, uključujući i najnovije procjene troškova i pristupačnosti zdrave hrane. Izvještaj je također analizirao načine na koje vlade država preurediti svoju trenutnu podršku poljoprivredi kako bi smanjile troškove zdrave prehrane, imajući u vidu ograničene resurse koji su dostupni u mnogim dijelovima svijeta.

Neke od najvažnijih informacija koje su u svom izvještaju obuhvatile Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD), Dječji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (WFP) i Svjetska Zdravstvena organizacija (WHO) vezane su za porast nepopularnih trendova u pogledu porasta broja ljudi pogođenih glađu za čak 46 miliona ljudi na svjetskom nivou.

Preko 2 milijarde ljudi je ozbiljno ugroženo u pogledu kvaliteta hrane, a više od 3 milijarde ljudi u svijetu u 2020. godini nije sebi moglo priuštiti zdravu ishranu. Nažalost glad pogađa i najmlađu populaciju, 45 miliona djece u svijetu pati od iscpljenosti što može dovesti do preuranjene smrti, a izvještaji pokazuju da 149 miliona djece mlađe od 5 godina imaju poteškoće u rastu i razvoju zbog nedostatka esencijalnih nutrijenata u ishrani.

Ostvaren je napredak isključivog dojenja na 44 posto dojenčadi mlađe od 6 mjeseci, što je i dalje manje u odnosu na cilj da do 2030.godine taj postotak dođe do 50 posto dojenčadi na isključivom dojenju.

Uzroci i posljedice nesigurnosti hrane

Izvještaj naglašava glavne pokretače nesigurnosti hrane i gladi a to su: ratni sukobi, sve intenzivniji klimatski ekstremi kao i ekonomski šokovi izazvani globalnim dešavanjima u kombinaciji sa rastućim rodnim i rasnim nejednakostima.

Generalni direktor FAO-a QU Dongyu je istakao da je FAO posvećen istraživanju mogućnosti povećanja pružanja javnih usluga za sve poljoprivredne proizvođače u državama u kojima je poljoprivreda ključna za ekonomiju.

Izvršni direktor WFP-a David Beasley je naglasio da postoji realna opasnost povećanja brojki gladnih u svijetu zbog globalnih skokova cijena hrane, goriva i đubriva zbog sukoba u Ukrajini. Rezultati su više nego depresivni, očekuje nas globalna destabilizacija, glad i masovna migracija neviđenih razmjera.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad