Gosti specijalne emisije N1 povodom inauguracije novog američkog predsjednika Joea Bidena bili su Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovne, Jadranka Kosor, bivša premijerka Republike Hrvatske, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije i Bruce Berton, bivši direktor misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Uživo iz Washingtona se u emisiju javila i CNN-ova politička reporterka Stacey Cohan, a iz Washingtona reporter N1 Hrvoje Krešić koji nam je prenio posljednje informacije pred pripremu inauguracije Bidena.

Mnogo je pripadnika nacionalne garde oko National Malla, a iza ograde je nemoguće pristupiti. Kako javlja Krešić, grad je u potpunoj blokadi.

Navodi kako je situacija u potpunosti izvanredna. Naš reporter je razgovarao neslužbeno sa pripadnicima nacionalne garde koji su priznali da se boje da ne bi u drugim gradovima saveznih država moglo doći do nekih incidenata, jer je većina ljudi iz nacionalne garde u Washingtonu. Objavljeno je i da među 25.000 ljudi koji osiguravaju Washington traže se oni koji imaju veze prema desnici i troje od njih je uklonjeno, odnosno neće osiguravati cijelu situaciju. Također, bitna je vijest da je republikanac Mitch McConnell rekao da je ta ”rulja prije dvije sedmice koja je napala Capitol Hill bila hranjena lažima i krenula na Capitol Hill i da ih je Trump potaknuo na napad, što znači i da se republikanska stranka distancira od Trumpa”.

Kada je riječ o pomilovanjima koja planira Trump da uradi, Krešić je kazao kako se taj popis tek očekuje te da se spominje kako postoji mogućnost da pojedinci koji su u zatvoru zbog gospodarskog kriminala već činili geste prema Trumpu i nudili novac za pomilovanje, i ako ta teza bude potvrđena, to će biti nova runda dubokih problema – ne samo za Trumpa nego i za Ameriku.

Nakon Krešića, za N1 je govorila Kosor koja je 2010. godine primljena u Bijelu kuću, na poziv Bidena.

“Bila sam jedina hrvatska premijerka koja je bila pozvana u Bijelu kuću. Nakon deblokade hrvatskih pregovora sam se u kratkom vremenu najprije susrela sa Obamom u Pragu gdje je imao radnu večeru na koju je pozvao nekoliko premijera iz država EU i samo mene kao premijerku države nečlanice. Razgovarali smo otvoreno i pitao me za mišljenje o BiH, a u svibnju sam dobila poziv za službeni posjet Bijeloj kući. Pozvao me Biden i to je bio jasan signal da SAD čvrsto podupiru Hrvatsku na euroatlanskom putu. Dolazak u Washington i razgovor sa jednim od najviših dužnosnika je bio jasan i precizan signal“, istakla je Kosor.

Naglasila je i kako je jedan od najsrdačnijih političara urrpavo Biden i jedan od najotvorenijih. “Joe Biden je pokazao iznimnu zainteresiranost i informiranost i o prilikama u Hrvatskoj i nastojanjima da i kroz borbu protiv korupcije završimo taj posao i postanemo tada 28. članica, ali je pokazao i impresivnu informiranost o stanju u regiji i jedna od tema je tada bila Bosna i Hercegovina. On kao čovjek ne samo da je poznavao noviju povijest, nego se zalagao i za mir na ovom dijelu svijeta. Na kraju razgovora smo se više nego srdačno rastali. Rekao mi je mi smo od sada prijatelji u svako doba dana i noći ako želim čuti prijatelja. Nakon tog razgovora bilo je rečeno da je dopušteno da medijima dam izjavu, što je dosta neuobičajeno i to je bila gesta kojom se jasno pokazalo prijateljstvo i savezništvo“, naglasila je Kosor za N1.

Biserko je u ovoj emisiji komentarisala odnos velikih sila prema Balkanu te je kazala kako je američko prisustvo i prisustvo EU bilo ključno u našem regionu, ali da je poslije 2010. došlo do deangažmana i Amerike i EU i tada je, kako je navela Biserko, došlo do penetracije Rusije i Kine. “Sama administarcija Trumpa je doprinijela da se lokalni lideri okrenu Rusiji, ovdje mislim na Srbiju, i da su koristili rusku kartu u pregovorilma sa EU i Srbija je u tom periodu nastavila politiku četiri stuba. Nova američka administracija biće protiv podjela na Balkanu i treba očekivati novi angažman Amerike, kada Biden završi u Americi šta ima. Treba se očekivati prodor na Balkanu jer se Balkan posmatra i kao bezbjednosno pitanje, ali uloga Rusije i dalje je važna. Posljednja posjeta Lavrova bila je poruka Americi a to je da kaže ‘mi smo sad tu, računajte na nas’. Putin je među posljednjim pozdravio pobjedu Bidena. Međunarodna scena je vrlo nedefinisana ali donosi ohrabrenja“, kazala je Biserko.

Istakla je i da se sprema nova politika, prije svega za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.

Lagumdžija je odgovorio na pitanje na koji način BiH ima priliku i treba iskoristii demokratski val iz Amerike.

“Odnos prema BiH, kao multietničkoj državi, kao državi jednakopravnih naroda u kojoj su svi ljudi slobodni, ta Bosna i Hercegovina u Americi ima dokazanog prijatelja. Kad je američka administracija u pitanju, zvijezde nam se nisu bolje posložile jer imamo ljude koji vjeruju u jednu takvu BiH, ne bilo kakvu nego kakvu sam rekao. Tu su ljudi koji znaju dobro ovo sve. Imate predsjednika SAD i državnog sekretara, čitavu plejadu za američku spoljnu politiku koji znaju našu situaciju i treća stvar bitna je što Amerika u svojoj novoj spoljnoj politici koja će biti drugačija, okrenuta multilateralizmu i snaženju euroatlenskog partnerstva, tu dolazimo do toga da će ovdje biti prisutan i ovaj region. Ovo će postati i geostrateško i geopolitičko pitanje i na neki način poravnavanje karata koje su Rusija, Kina i Turska unijeli ovdje i drago mi je što su Rusija, Kina i Turska ovoliko prisutni, jer da nisu – ne bi se nas sjetili i dobro je da nas se sjete“, rekao je Lagumdžija.

Istakao je i da je posebno važno da bez obzira koliko imamo prijatelja tamo, “ništa nama bez nas”. Naveo je i da smo “mi u stanju sve upropastiti i popraviti”.