Davanjem podrške Ukrajini i suprotstavljanjem Rusiji svjedočili smo rađanju geopolitičke unije, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu u Strasbourgu u svom posljednjem govoru o stanju EU-a prije europskih izbora. Oni će se održati za manje od 300 dana.

U nastavku pročitajte današnje obraćanje predsjednice Evropske komisije ovim povodom:

“Kao i uvijek, izbori su vrijeme kad građani razmišljaju o stanju naše Unije i o tome što su dosad uradili oni koji ih predstavljaju.

Ali izbori će biti i trenutak da odluče o tome kakvu budućnost i kakvu Europu žele. Milijuni među njima glasat će prvi put: najmlađi su rođeni 2008. Kad budu glasali, razmišljat će o tome što im je važno. O ratu što bjesni na našim granicama. O razornim posljedicama klimatskih promjena. O utjecaju umjetne inteligencije na njihov život. O svojim izgledima da jednom u budućnosti imaju kuću ili posao.

Današnja je Unija odraz vizije onih koji su poslije Drugoga svjetskog rata sanjali bolju budućnost. Budućnost u kojoj bi unija država, demokracija i građana surađivala u miru i blagostanju.
Smatrali su da je Europa odgovor na povijesni poziv. Kad razgovaram s tim novim naraštajem mladih, vidim istu tu čežnju za boljom budućnošću. Istu goruću želju da grade nešto bolje. Isto to uvjerenje da suočena s neizvjesnošću Europa mora ponovno odgovoriti na povijesni poziv.

A za to moramo biti jedinstveni.

Poštovani zastupnici, moramo zadobiti povjerenje Europljana koji trebaju znati da ćemo se baviti njihovim težnjama i strahovima. A u idućih 300 dana moramo završiti posao koji su nam povjerili. Ovom Domu zahvaljujem što predvodi ostvarivanje jedne od najambicioznijih preobrazbi ove Unije. Kad sam vam 2019. predstavila svoj program zelene, digitalne i geopolitičke Europe, znam da su neki sumnjali. A bilo je to prije nego što su globalna pandemija i okrutni rat na europskome tlu okrenuli cijeli svijet naglavce.
No gle gdje je Europa danas.

Doživjeli smo osnivanje geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu i protivi se ruskoj agresiji, odgovor je na snažnu Kinu i ulaže u partnerstva. Danas imamo europski zeleni plan, ambiciozan središnji element našega gospodarstva. Utrli smo put digitalnoj tranziciji i postali globalni predvodnici u području internetskih prava. Imamo povijesni instrument NextGenerationEU, koji kombinira 800 milijardi eura ulaganja s reformama te omogućuje otvaranje dobrih današnjih i budućih radnih mjesta. Postavili smo temelje zdravstvene unije i pomogli da se cijepi cijeli kontinent i veliki dijelovi svijeta. Postajemo sve neovisniji u ključnim sektorima kao što su energetika, čipovi i sirovine. Želim vam zahvaliti i za revolucionarni i pionirski rad u području rodne ravnopravnosti. To mi kao ženi mnogo znači. Završili smo akte koje su mnogi smatrali zauvijek blokiranima, kao što je Direktiva o ženama u upravnim odborima te povijesno pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji. Direktivom o transparentnosti plaća u propise smo unijeli temeljno načelo da jednak rad zaslužuje jednaku plaću.

Nema nijednog razloga da žena za istu vrstu posla bude plaćena manje od muškarca. No naš je rad daleko od završetka, moramo se i dalje složno zalagati za napredak. Znam da ovaj Dom podupire naš prijedlog o borbi protiv nasilja nad ženama. I zato bih htjela da u propise unesemo još jedno temeljno načelo: Ne znači ne. Istinske ravnopravnosti nema bez slobode od nasilja.

Zahvaljujući ovom Parlamentu, državama članicama i mojem timu povjerenika, donijeli smo više od 90 % političkih smjernica koje sam predstavila 2019. Zajedno smo dokazali da odvažna Europa ostvaruje rezultate. A naš posao nije ni izdaleka završen i zato ostanimo ujedinjeni.

Evropski zeleni plan

Poštovani zastupnici, prije četiri godine europski zeleni plan bio je naš odgovor na povijesni poziv. Ovo ljeto, dosad najtoplije zabilježeno u Europi, bilo je moćan podsjetnik na to. Grčku i Španjolsku poharali su šumski požari, a tek koji tjedan poslije i razorne poplave. Vidjeli smo kaos i smrt koje za sobom ostavljaju ekstremni vremenski uvjeti u cijeloj Uniji, od Slovenije do Bugarske. Takva je stvarnost našeg uzavrelog planeta. Europski zeleni plan nastao je iz potrebe da ga zaštitimo. Ali on je i prilika da očuvamo svoj budući prosperitet.Mandat smo započeli utvrđivanjem dugoročne perspektive u skladu sa zakonom o klimi i ciljem za 2050. Postigli smo da klimatski program postane gospodarski. To je poslužilo kao jasna orijentacija za ulaganja i inovacije. I već vidimo prve uspjehe te strategije rasta. Europska industrija svakodnevno pokazuje da je spremna pokrenuti tu tranziciju. Dokazuje da modernizacija i dekarbonizacija mogu ići ruku pod ruku.

Prije pet godina u EU-u nije bilo ni jedne tvornice čistog čelika, a danas ih je 38. Mi sad privlačimo više ulaganja u čisti vodik nego SAD i Kina zajedno. Sutra ću se u Danskoj s premijerkom Mette Frederiksen iz prve ruke uvjeriti u tu inovaciju. Porinut ćemo prvi kontejnerski brod s pogonom na čisti metanol proizveden s pomoću solarne energije. U tome je snaga europskog odgovora na klimatske promjene. Europski zeleni plan daje potrebni okvir, poticaj i ulaganje, ali do rješenja dolaze ljudi, izumitelji i inženjeri.

I zato poštovani zastupnici, mi ulazimo u sljedeću fazu europskog zelenog plana, ali jedno se nikad neće promijeniti. I dalje ćemo podupirati europsku industriju u toj tranziciji. Započeli smo s paketom mjera: od Akta o industriji s nultom neto stopom emisija do Akta o kritičnim sirovinama. Industrijskom smo strategijom počeli utvrđivati rizike i potrebe svakog ekosustava u toj tranziciji. Taj posao moramo dovršiti. Zato moramo pripremiti pristup za svaki industrijski ekosustav. Stoga ćemo od ovog mjeseca s industrijom održavati niz dijaloga o čistoj tranziciji. Glavni cilj bit će potpora svakom sektoru u izgradnji poslovnog modela za dekarbonizaciju industrije. Smatramo da je ta tranzicija ključna za buduću konkurentnost u Europi. Ali jednako je važna za građane i njihova radna mjesta danas. Europski sektor za energiju vjetra primjer je našeg uspjeha. No taj je sektor sada suočen s jedinstvenom kombinacijom izazova. Zato ćemo, u suradnji s industrijom i državama članicama, predložiti europski paket za energiju vjetra. Još ćemo više ubrzati izdavanje dozvola. Poboljšat ćemo sustave dražbi u EU-u. Fokusirat ćemo se na vještine, dostupnost financiranja i stabilnost opskrbnih lanaca. No to je šire od jednog sektora.Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna: Naši sektori čistih tehnologija moraju imati europsku budućnost.

Poštovani zastupnici, iz toga se vidi da u provedbi europskog zelenog plana ne odstupamo od zacrtanog puta.

Ostajemo ambiciozni. Držimo se svoje strategije rasta. I uvijek ćemo stremiti poštenoj i pravednoj tranziciji. Osnova je to za pravedan ishod za buduće generacije – život na zdravom planetu. I pravedna perspektiva za sve na koje to utječe – pristojna radna mjesta uz čvrsto obećanje da nitko neće biti zapostavljen. Pomislimo samo na radna mjesta u proizvodnji i na konkurentnost: tema je to o kojoj ovih dana često razgovaramo. Naša industrija i tehnološka poduzeća vole tržišno natjecanje. Znaju da je globalna utakmica dobra za posao. Da stvara i štiti dobra radna mjesta u Europi. No, natjecanje je dobro samo ako je pošteno. Našim je poduzećima prečesto onemogućen pristup stranim tržištima ili su žrtve predatorskih praksi. Često cijenom ne mogu konkurirati drugim ponuđačima koji dobivaju izdašne državne subvencije.

Nismo zaboravili kako su nepoštene trgovinske prakse Kine utjecale na naš sektor solarne energije. Izdašno subvencionirani kineski konkurenti istisnuli su mnoga mlada poduzeća. Pionirska poduzeća bila su prisiljena proglasiti stečaj. Mladi talenti morali su potražiti sreću u inozemstvu. Upravo je zato pravednost u globalnom gospodarstvu toliko važna – jer utječe na živote i sredstva za život. O njoj ovise cijele grane gospodarstva i zajednice. Stoga moramo realno sagledati rizike kojima smo izloženi.

Uzmimo za primjer sektor električnih vozila. On je ključan za čisto gospodarstvo i ima golem potencijal za Europu. Međutim, globalna su tržišta preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima. A njihovu cijenu umjetno snižavaju velike državne subvencije. To nam narušava tržište. A ako to među sobom ne prihvaćamo, nećemo prihvatiti ni izvana. Stoga danas mogu najaviti da Komisija pokreće antisubvencijski ispitni postupak za električna vozila iz Kine. Europa je otvorena za tržišno natjecanje. Ne za utrku prema dnu. Moramo se zaštititi od nepoštenih praksi. Ali jednako je važno biti otvoren za komunikaciju i dijalog s Kinom. Jer postoje i područja u kojima možemo i moramo surađivati. Smanjenje rizika, a ne odvajanje rasta od kritičnih sirovina, to će biti moje stajalište kad se krajem godine sastanem s kineskim vodstvom na sastanku na vrhu EU-a i Kine

Poštovane zastupnice i zastupnici, u Europskoj uniji ponosni smo na svoju kulturnu raznolikost. Naša je Europa „Europa regija” s posebnom raznolikošću jezika, glazbe, tradicije, zanata i gastronomije. Europa se odlikuje i jedinstvenom biološkom raznolikošću. Oko 6 500 vrsta živi samo u Europi
Vadensko more na sjeveru Europe, priznato i kao svjetska prirodna baština, kao jedinstven životni prostor dom je rijetkim životinjskim i prirodnim vrstama, važan za opstanak milijuna ptica selica, a uz Baltičko more najveće je bočato more na svijetu. Prema jugu se pak protežu europske nizine sa svojim prostranim cretovima i močvarnim područjima. Te su regije važni saveznici u borbi protiv klimatskih promjena. Zaštićeni cretovi i močvarna područja vežu velike količine stakleničkih plinova, imaju važnu ulogu u regionalnim hidrološkim ciklusima i izvor su jedinstvene bioraznolikosti. Europa je bogata i šumama. Od impozantnih crnogoričnih šuma na sjeveru i istoku preko posljednjih prašuma hrasta i bukve u srednjoj Europi do šuma hrasta plutnjaka na jugu, šume nam pružaju nezamjenjive blagodati. One vežu ugljikov dioksid, osiguravaju nam drvo i druge proizvode, stvaraju plodno tlo, pročišćavaju zrak i vodu. Bioraznolikost i usluge ekosustava za sve su Europljane od životne važnosti. Gubitkom tog prirodnog blaga ne uništavaju se samo sredstva za život nego i ljudski osjećaj pripadnosti. Moramo ih zaštititi.

Istodobno je naša zadaća osigurati opskrbu hranom u suradnji s prirodom i u prirodi i to se ne smije promijeniti. Danas želim odati priznanje našim poljoprivrednicima i zahvaliti im što nas svaki dan opskrbljuju hranom. Zdrava hrana – za nas u Europi ta je zadaća poljoprivrede ujedno i temelj naše poljoprivredne politike.

Važna nam je i neovisnost opskrbe hranom. Nju nam omogućuju naši poljoprivrednici. To ne smijemo uzeti zdravo za gotovo. Posljedice ruske agresije na Ukrajinu, klimatske promjene i s njima povezane suše, šumski požari i poplave, ali i nove obveze, sve više utječu na rad poljoprivrednika i njihove prihode. To ne smijemo zaboraviti. Mnogi se već danas zalažu za održiviju poljoprivredu. Te nove izazove moramo svladavati zajedno s poljoprivrednicima i poljoprivrednicama. Samo tako možemo postići sigurnost opskrbe hranom i u budućnosti.

Treba nam više dijaloga i manje polarizacije. Stoga želim pokrenuti strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede u Uniji. Duboko sam uvjerena da poljoprivreda i zaštita prirode mogu ići ruku pod ruku.

Potrebno nam je i jedno i drugo.

Opširnije čitajte ovdje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad