UŽIVO Troje mrtvih u novom bombardiranju Harkiva

Ukrajinski lučki grad Mariupolj mogao bi pasti u ruke ruskih snaga u roku od nekoliko dana, izjavio je evropski zvaničnik u utorak, naglašavajući da bi taj grad mogao propatiti više od Buče, mjesta u kome su ruske snage optužene za zločine koje Kremlj negira.

"Na kraju krajeva, očekujemo potpuno razaranje grada i brojne civilne žrtve u Mariupolju" - izjavio je evropski zvaničnik koji nije želio da bude imenovan zbog osjetljivosti teme.

"Strahujem da će to biti gore nego u Buči. I do 9. maja Putin bi mogao objaviti da je oslobodio grad Mariupolj tako da pretpostavljam da će Mariupolj biti pod njegovom kontrolom u narednim danima" - izjavio je evropski zvaničnik američkim novinarima, prenosi Reuters.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u utorak na uspostavu četverodnevnog humanitarnog prekida vatre u prigodi pravoslavnog Uskrsa kako bi se omogućila sigurna evakuacija civila iz zona sukoba u Ukrajini i dostava humanitarne pomoći u teško pogođena područja.

Najmanje troje ljudi poginulo je, a još 21 je ozlijeđeno u utorak u novom ruskom bombardiranju Harkiva, velikog grada na sjeveroistoku Ukrajine, objavile su lokalne vlasti dan nakon napada u kojima je poginulo petero ljudi.

"U Harkivu je u ovome trenutku, nažalost, poginulo troje ljudi", objavio je na Telegramu regionalni guverner Oleg Sinegubov.

Dodao je da je u tim napadima na četiri stambene četvrti ozlijeđena 21 osoba.

Upozorio je da je bombardiranje intezivnije i pozvao stanovnike grada da potraže skloništa i da ne izlaze na ulice.

U ponedjeljak je u napadima na Harkiv poginulo petero ljudi, a 15 je ozlijeđeno. Dan prije poginulo je šestero ljudi, a 24 je ozlijeđeno. 

Drugi najveći grad u zemlji s gotovo 1,5 milijuna stanovnika prije rata, Harkiv je bio poprište nasilnih borbi više dana na početku ofenzive, ali je ostao pod ukrajinskom kontrolom.

Zapadni čelnici usuglasili su se oko potrebe da se izvrši veći pritisak na Rusiju i pojača međunarodna izolacija Moskve nakon njene invazije na Ukrajinu, navodi italijanska vlada u saopćenju objavljenom u utorak.

Čelnici - među kojima su italijanski premijer Mario Draghi, američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson - podijelili su “duboku zabrinutost” produženim neprijateljstvima u Ukrajini i saopćili su da je potrebno brzo primirje.

"Postoji široka saglasnost o potrebi da se pojača pritisak na Kremlj, uključujući usvajanje dodatnih sankcija, i jačanje međunarodne izolacije Moskve - navodi se u italijanskom saopćenju nakon video razgovora među čelnicima, prenosi Reuters.

U novoj razmjeni zarobljenika s Rusijom oslobođeno je 76 Ukrajinaca, objavio je u utorak Kijev, ne precizirajući broj Rusa koje je predao Moskvi.

“Razmijenili smo 60 vojnika, od čega 10 časnika. Šesnaestero civila također se vratilo kući”, objavila je na Telegramu potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

Američki predsjednik Joe Biden konsultovao se s američkim saveznicima o najnovijem toku ruske invazije u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.

Svrha poziva bila je "rasprava o kontinuiranoj podršci Ukrajini i naporima da se Rusiju privede odgovornosti u sklopu bliske koordinacije", saopštila je Bijela kuća.

Videopoziv je trajao oko sat i pol, a Biden je govorio iz Situacijske sobe u Bijeloj kući.

Na videopozivu su bili kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, britanski premijer Boris Johnson, čelnici Poljske, Japana i Italije.

Opkoljeni ukrajinski grad Mariupolj ruske snage mogle bi zauzeti "u roku od nekoliko dana", rekao je europski dužnosnik kojeg citira agencija Reuters.

Izvor, koji nije imenovan, rekao je da bi stradanja civila u Mariupolju mogla biti veća nego u Buči, gdje su ruske trupe optužene za zločine, prenosi Index.

"Očekujemo potpuno uništenje grada i mnogo civilnih žrtava u Mariupolju. Bojim se da će biti gore od Buče. A do 9. maja Putin bi mogao proglasiti da je 'oslobodio' Maroupolj. Dakle, pretpostavljam da će Mariupolj biti pod ruskom kontrolom u sljedećim danima", rekao je EU dužnosnik.

Rusija je danas saopštila da proteruje 15 diplomata Holandije i neodređeni broj osoblja ambasade Belgije, kao odgovor na proterivanje ruskih diplomata iz tih zemalja.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da je proglasilo za nepoželjne osobe 14 zaposlenih u ambasadi Holandije u Moskvi i jednog u konzulatu u Sankt Peterburgu, i naredilo im da napuste zemlju.

Rusko Ministarstvo je dodalo da je obavijestilo belgijskog ambasadora da protjerano osoblje mora da napusti zemlju do 3. maja, ne navodeći njihov broj.

Holandija je krajem marta saopštila da je protjerala 17 ruskih diplomata, optuživši ih da su špijuni koji koriste diplomatski status. Belgija je istog dana objavila da protjeruje 21 ruskog diplomatu zbog aktivnosti povezanih sa špijunažom ili nezakonitom trgovinom uticajem.

Proruske trupe u Ukrajini jurišaju na područje kompleksa tvornice Azovstal, gdje se skrivaju posljednje ukrajinske snage koje brane Mariupolj, izvijestio je Eduard Baršurin, čelnik samoproglašene Donjecke Narodne Republike, dodajući da im u jurišu pomažu ruski borbeni avioni i topništvo, prenosi N1 Hrvatska.

Strateški južni lučki grad opsjedaju ruske trupe od početka marta.. Ruske snage snažno bombardiraju to područje, a također granatiraju stambena naselja u drugom dijelu grada, kaže savjetnik gradonačelnika Mariupolja.

Ukrajina tvrdi su da je u kompleksu tvornice Azovstal nalazi i hiljadu civila koji su se sklonili u bunkere i tunele na tom mjestu, no Bašurin to negira.

Moskva kaže da je veći dio grada pod ruskom kontrolom. Ako cijeli grad padne, to bi bilo strateški vrlo važno za Rusiju koja bi tako stekla kontrolu nad golemim dijelom južne i istočne Ukrajine, javlja BBC.

Rusija je pozvala ukrajinske vojnike koji brane grad na predaju, a ranije danas im je postavila novi ultimatum da to učine.

Mađarska ne podržava sankcije Ruskoj Federaciji na naftu i plin, te neće dopustiti tranzit oružja u Ukrajinu preko svog teritorija.

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto dao je tu izjavu nakon sastanka s turskim kolegom Mevlütom Çavuşoğluom, prenosi Ukrinform.

"Ne možemo natjerati mađarski narod da plati cijenu ovog rata. Zato ne odobravamo sankcije na naftu ili prirodni plin Rusiji", rekao je Szijjarto.

Mađarski ministar vanjskih poslova istaknuo je da neke zemlje dopuštaju korištenje svog teritorija za isporuku oružja Ukrajini, ali Mađarska to neće učiniti.

Pojasnio je da zemlja podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.