Veliki preokret na tržištu nafte: Cijena pala za 32 posto, ali jedan problem i dalje prijeti svijetu

Prema najnovijem mjesečnom izvještaju IEA, globalno tržište nafte trebalo bi se vratiti u stanje viška ponude tokom posljednjeg tromjesečja 2026. godine, uz još veći višak u 2027.

Riječ je o značajnoj promjeni nakon višemjesečnih poremećaja u proizvodnji i transportu nafte zbog rata na Bliskom istoku.

Globalna ponuda nafte u oktobru porasla je za 2,3 miliona barela dnevno, dostigavši 105,4 miliona barela dnevno.

U odnosu na august, povećanje iznosi čak 5,3 miliona barela dnevno.

Cijena pala sa 136 na 93 dolara

Oporavak izvoza iz Perzijskog zaljeva doveo je do naglog pada cijena sirove nafte.

Prema podacima IEA, cijena referentne sjevernomorske nafte pala je sa 136 dolara po barelu, koliko je iznosila 8. oktobra, na približno 93 dolara u vrijeme pripreme izvještaja.

To predstavlja pad od oko 32 posto.

Ipak, nafta je i dalje približno 22 dolara po barelu skuplja nego prije početka rata s Iranom.

IEA navodi da je poboljšanje ponude prvenstveno rezultat oporavka izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva, uprkos nastavku napada na energetsku infrastrukturu i trgovačke brodove.

Izvoz nafte iz zaljevskih zemalja, ne računajući Oman, u oktobru je dostigao 18,4 miliona barela dnevno.

To je i dalje 26 posto manje nego prije rata, ali predstavlja značajan oporavak u odnosu na prethodne mjesece.

Posebno je porastao izvoz sirove nafte, koji je dostigao 15 miliona barela dnevno, odnosno 82 posto prijeratnog nivoa.

Zalihe prvi put rastu

Jedan od važnih pokazatelja promjene na tržištu jeste rast globalnih zaliha.

IEA je objavila da su evidentirane zalihe nafte u oktobru povećane za 52 miliona barela, prvi put od juna.

Međutim, najveći dio tog povećanja odnosi se na naftu koja se nalazi na tankerima.

Količina nafte na moru povećana je za 86 miliona barela, dok su kopnene zalihe nastavile padati.

Prema agenciji, zalihe na kopnu nalaze se na najnižem nivou najmanje od 2016. godine.

Ukupne evidentirane globalne zalihe od početka rata smanjene su za 462 miliona barela.

To pokazuje da oporavak ponude još nije nadoknadio velike gubitke nastale tokom prethodnih mjeseci.

Potražnja pala zbog visokih cijena

Rat nije uticao samo na ponudu nego i na globalnu potrošnju nafte.

IEA očekuje da će svjetska potražnja u 2026. godini pasti za 2,7 miliona barela dnevno, na prosječno 102,3 miliona barela dnevno.

Visoke cijene goriva, poremećaji u snabdijevanju i povećana upotreba električnih vozila doprinijeli su smanjenju potrošnje.

Za 2027. godinu predviđa se oporavak potražnje od dva miliona barela dnevno.

Međutim, približno 80 posto očekivanog povećanja odnosi se na sirovine za petrohemijsku industriju, dok bi potrošnja goriva u drumskom saobraćaju trebala rasti znatno sporije.

Istovremeno, globalna ponuda nafte mogla bi sljedeće godine porasti za 6,6 miliona barela dnevno, na prosječno 108,1 milion barela dnevno.

Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do značajnijeg viška nafte na svjetskom tržištu.

Dizel ostaje najveći problem

Uprkos poboljšanju situacije sa sirovom naftom, IEA upozorava da tržište naftnih derivata ostaje pod ozbiljnim pritiskom.

Posebno je problematično snabdijevanje dizelom.

Prema izvještaju, cijene dizela u Evropi pale su za 11 posto u odnosu na početak oktobra, ali su i dalje približno 77 posto više nego prije rata.

Cijena dizela na evropskom veleprodajnom tržištu iznosila je gotovo 180 dolara po barelu.

Agencija navodi da napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno smanjuju količine dizela dostupne na međunarodnom tržištu.

Istovremeno, izvoz naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina iz Perzijskog zaljeva ostaje na približno polovini prijeratnog nivoa.

Zbog toga je predviđeno ubrzano oslobađanje hitnih rezervi dizela IEA tokom narednih mjeseci kako bi se ublažile nestašice dok se proizvodnja u rafinerijama ne oporavi.

Oporavak i dalje neizvjestan

Međunarodna agencija za energiju upozorava da oporavak tržišta u velikoj mjeri zavisi od sigurnosti pomorskih ruta.

Napadi na tankere i dalje se nastavljaju, a Hormuški moreuz ostaje jedna od najosjetljivijih tačaka svjetskog energetskog sistema.

Svaki ozbiljniji poremećaj transporta mogao bi ponovo smanjiti ponudu i izazvati rast cijena.

Iako najnoviji podaci ukazuju na preokret nakon višemjesečne energetske krize, IEA naglašava da stabilizacija još nije sigurna.

Za evropske potrošače to znači da pad cijena sirove nafte ne mora automatski donijeti jednako brzo pojeftinjenje goriva, posebno dizela.

Svjetsko tržište nafte tako pokazuje znakove oporavka, ali posljedice sukoba na Bliskom istoku i dalje se snažno osjećaju u globalnom snabdijevanju energentima.