Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser upozorila je na povećanje špijunaže i kibernetičkih prijetnji od stranih protivnika, uključujući Rusiju, Kinu i Iran.

“Prijetnja našoj demokraciji od špijunaže, sabotaže, dezinformacija i kibernetičkih napada dosegla je novu dimenziju”, izjavila je ministrica novinarima u Berlinu dok je predstavljala izvještaj o zaštiti ustava za 2023. godinu, koje sadrži informacije o prirodi i opsegu protuustavnih događaja, kao što su aktivnosti krajnje desnih, krajnje lijevih i islamističkih grupa.

Rusija je prilagodila svoju obavještajnu strategiju nakon protjerivanja svojih diplomata iz Njemačke 2023., rekla je Faeser. Kremlj je sada usredotočen na špijunažu dok također provodi kibernetičke napade i kampanje dezinformiranja protiv Berlina.

Kako ruska propaganda utiče na izbore širom Europe: Dezinformacije, lažne vijesti i ‘otimanje’ protesta

“Dalekosežna kampanja kibernetičkih napada 2023. godine bila je usmjerena protiv visokovrijednih ciljeva u poslovanju i politici, uključujući stranački izvršni odbor SPD-a”, rekao je Thomas Haldenwang, predsjednik ureda za zaštitu ustava, domaće obavještajne agencije u zemlji.

“Ovaj napad se od tada pripisuje grupi APT 28, koju kontrolira ruska vojna obavještajna služba”, dodao je.

Aktivnosti iranskih obavještajnih službi u Njemačkoj bile su usredotočene na nadzor iranskih opozicijskih grupa i pojedinaca nakon prošlogodišnjih rasprostranjenih prosvjeda protiv režima, navodi se u izvještaju.

Dok je promatranje ljudi u egzilu također bio ključni cilj kineske obavještajne službe koja je špijunirala Njemačku, Peking je svoje špijunske aktivnosti usredotočio i na prikupljanje informacija u područjima istraživanja, poslovanja i politike, dodaje se.

Na domaćem planu također je porasla prijetnja koja dolazi od ekstremista.

Kaznena djela koja su počinili ekstremisti porasla su na 39.433 u 2023. godini, dosegnuvši rekord svih vremena, prema istom izvještaju.

Broj desničarskih ekstremista porastao je za gotovo 2000 na 40.600 u 2023., dok je broj lijevo orijentiranih ekstremista porastao za 500 na ukupno 37.000 ljudi.

Potencijalni broj pojedinaca povezanih s prijetnjom islamističkog terorizma ostao je gotovo nepromijenjen na 27.200, navodi se u izvještaju. Međutim, također se pokazalo da je prijetnja samog islamističkog terorizma porasla nakon napada Hamasa i drugih militantnih grupa sa sjedištem u Gazi 7. oktobra na Izrael i rata u enklavi koji je uslijedio nakon toga.