Eksplozije komunikacionih uređaja pripadnika libanske militantne grupe Hezbolah u kojima je poginulo više od 35 ljudi, a na hiljade ranjeno, među kojima je i iranski ambasador u Libanu Modžtaba Amani, još jednom su podigle tenzije na Bliskom istoku. Nakon napada Iran je optužio Izrael za masovno ubistvo, dok je Hezbolah zaprijetio "krvavom osvetom", nazvavši napad "objavom rata", a svet strahuje od novih eskalacija sukoba.

Na hiljade pejdžera eksplodiralo je u utorak širom Libana i Sirije, dan ranije nego što se to isto desilo sa stotinama voki-tokija i solarnim panelima na pojedinim kućama u srijedu.

U eksplozijama voki-tokija poginulo je 25, a povrijeđeno najmanje 450 ljudi, dok je u eksplozijama pejdžera poginulo 12, a ranjeno više od 2.000. Među ranjenima u eksplozijama pejdžera je i iranski ambasador u Libanu Modžtaba Amani.

Svjetske agencije, među kojima i CNN i BBC, prenijele su da više izvora navodi da iza napada stoji Izrael, odnosno da je izraelska špijunska agencija Mosad ciljala članove Hezbolaha.

Da je Izrael krivac za eksplozije stav je i Irana. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani osudio je napad, navodeći da predstavlja „masovno ubistvo i teroristički akt cionističkog režima u Libanu“.

Hamas je optužio Izrael za talas eksplozija ocjenivši da prijete regionalnoj stabilnosti, dok je lider Hezbolaha Hasan Nasralah nazvao napade na komunikacijske uređaje „ratnim zločinima ili barem objavom rata“.

U obraćanju narodu Libana u direktnom TV prenosu Nasralah je optužio Izrael da u napadima „nije obraćao pažnju na nedužne živote civila i djece“ i istakao da je na meti bilo oko 4.000 pejdžera Hezbolaha.

„Ovo je čisti terorizam. Nazvaćemo ih masakr u utorak i masakr u srijedu. To su ratni zločini ili barem objava rata“, rekao je on.

Mada je Izrael odmah rekao da neće komentarisati ove događaje, čime je odbio da preuzme odgovornost, u srijedu je izraelski ministar odbrane Joav Galant najavio „novu fazu rata“ i da se „centar gravitacije pomjera ka sjeveru zbog preusmjeravanja resursa i snaga“.

„Biće nam potrebna dosljednost tokom vremena, ovaj rat zahtjeva veliku hrabrost, odlučnost i istrajnost“, dodao je Joav Galant.

Prema pisanju BBC-ja, njegovi komentari shvaćeni su kao indikacija da se Izrael pomjera ka Hezbolahu i sukobu oko granice sa Libanom.

Direktan sukob Hezbolaha i Izraela sve realniji?

Ipak, analitičari za „Njujork tajms“ ocjenjuju da, iako su izraelski napadi na pejdžere taktički uspjeh, oni nemaju jasan strateški uticaj.

Kako piše američki list, analitičari smatraju da je napad postidio Hezbolah i onesposobio mnoge pripadnike te proiranske organizacije, ali da za sada nije izmijenio vojnu ravnotežu duž izraelsko-libanske granice odakle je više od 100.000 civila na svakoj strani raseljeno zbog sukoba manjeg intenziteta.

Dodaju da izgleda da, iako je jučerašnji napad bila demonstracija tehnološke moći Izraela, on nije imao namjeru da iskoristi konfuziju izazvanu time i izvede odlučujući udar na Hezbolah, ali i invaziju na Liban.

Vojni analitičar Vlado Radulović za N1 ocjenjuje da je direktan sukob Hezbolaha i izraelskih oružanih snaga, prema njegovim mišljenju, iz dana u dan sve realniji.

„Kada razgovaram sa oficirima iz afričkih i bliskoistočnih zemalja najveću brigu kod njih budi upravo potencijalna mogućnost sukoba Izraela i Hezbolaha. Sukob Izraela i Hezbolaha je nešto čemu, kako sada stvari stoje i kada pogledate snage na terenu, čini mi se da je realno da ćemo takvom sukobu svjedočiti u neko skorije vrijeme“, kaže Radulović.

Izrael sa Hamasom i Hezbolahom već skoro godinu dana vodi rat. Akcije usmjerene protiv Hamasa izraelska vojska otpočela je u Pojasu Gaze nakon što su palestinski ekstremisti 7. oktobra napali jug Izraela, otevši na stotine talaca. Narednog dana u znak solidarnosti sa Hamasom proiranski libanski Hezbolah je započeo prekogranične napade na sjever Izraela.

Najnovija dešavanja još jednom su podigla tenzije na Bliskom Istoku prijeteći da dovedu do regionalne eskalacije. Osim na reakcije Hezbolaha i Hamasa, pažnja svjetske javnosti usmjerena je i na Iran koji je u više navrata tokom godine Izraelu prijetio odmazdom zbog ubistva Hamasovog političkog lidera Ismaila Hanijea u Teheranu krajem jula i nekoliko iranskih diplomata u raketiranju iranskog konzulata u Damasku.

Radulović ipak ističe da zbog izuzetno velikih uloga, ne očekuje direktan sukob Irana i Izraela.

„Mjesecima unazad, kada je bilo najava da će Iran napasti, odnosno uzvratiti, stajao sam iza teze da od toga za sada nema ništa jer su izuzetno veliki ulozi, možda čak i mnogo veći nego oni u Ukrajini. Izrael i Iran se ne graniče, jeste da one imaju naoružanje i raketnobalističko oružje, ali to je neko drugo tumačenje i posmatranje“, kaže Radulović.