Kako bi mogao izgledati potencijalni početak Trećeg svjetskog rata, uključujući ključne igrače i faktore koje treba promatrati dok se svijet približava užarenoj tački. Europske nacije počele su tiho postavljati temelje za mogući rat s Rusijom dok se NATO priprema za nekoliko scenarija: sveobuhvatni rat oružjem i vjerojatniji, ali manje očit scenarij koji koristi uhodane tehnike osmišljene za potkopavanje stabilnosti među državama članicama. Međutim, Rusija nije jedini mogući poticatelj mogućeg globalnog sukoba. Bivši kontraadmiral Mark Montgomery i bivši vršitelj dužnosti ministra odbrane za politiku Sjedinjenih Država James Anderson rekli su za američki magazin Newsweek da će svaki veći rat gotovo sigurno proizaći iz napetosti između pet glavnih igrača: Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Irana i SAD-a.

Kako će se to odvijati ovisi o brojnim faktorima, kao što je mjesto na kojem sukob počinje i koji je poticaj, što bi oblikovalo način na koji svi glavni akteri i saveznici reagiraju na ono što djeluje kao iskra. Vojni stručnjaci odgovorili su na nekoliko ključnih pitanja za magazin Newsweek.

Kako bi mogao početi treći svjetski rat?

Bilo koji veći sukob mogao bi biti potaknut zbog regionalnih napetosti oko brojnih gorućih tema – glavna među njima je zabrinutost da bi Kina na kraju mogla izvršiti invaziju na Tajvan, da bi Rusija mogla proširiti svoje ambicije izvan Ukrajine ili da bi Sjeverna Koreja ili Iran pokrenuli sukob s regionalni rival.

Anderson je istaknuo Baltik ili Poljsku kao potencijalne žarišne tačke koje bi Rusija mogla zapaliti s NATO-om, što bi proširilo ukrajinski sukob, a također proširilo njegov opseg na pravi globalni “vrući” rat.

Dok je Bliski istok doživio mnogo veća previranja – od 7. oktobra i izraelskog rata protiv iranskih proxy grupa poput Hamasa i Hezbollaha, do sirijskih pobunjenika koji ruše 50-godišnji Assadov režim – Anderson ne vjeruje da bi potezi Izraela mogle dovesti do šireg regionalnog sukoba.

“Ne mislim da bi Izrael bio tako nesmotren”, rekao je Anderson. “Mislim da su apsolutno opravdani što su odgovorili na iranske raketne napade onako kako su to učinili… osim toga, ne vidim veliku opasnost u tom konkretnom slučaju”.

“Isto tako, u Indo Pacifiku, mislim da su lideri u Taipeiju dovoljno pametni da ne učine nešto poput iznenadnog proglašenja svoje neovisnosti, što bi bila crvena linija za Kinu”, dodao je.

Montgomery, penzionisani kontraadmiral, složio se da će Rusija biti najvjerojatniji okidač za širi rat, ističući da Moskva ima svoje udjele u manjim sukobima u zemljama kao što su Gruzija i Srbija.

“On [Putin] gura granice sa Srbijom… i Bosancima i Republikom Srpskom, snažno gurajući tamošnji sukob”, rekao je Montgomery, dodavši:

“Također se žestoko okomio na Gruziju i tjerao je gruzijsku vladajuću stranku da se sve više odriče svog identiteta u EU, do tačke u kojoj su prošle sedmice objavili da više neće težiti EU još četiri godine”.

Montgomery je zaključio da se Putin mnogo manje boji riskirati, što povećava “vjerovatnost krize, ako on pogrešno procijeni stvari ili ako ljudi pretjerano reagiraju na njega i to brzo eskalira, to je vjerovatno područje rizika broj jedan”.

Označio je Iran drugom najvjerovatnijom žarišnom tačkom, navodeći razne proxy i militantne grupe koje je Iran naoružao, poput Hamasa, Hezbollaha i Hutija, uz novu spremnost Teherana da izvrši izravne napade na Izrael.

Koje bi zemlje mogle biti uključene u Treći svjetski rat?

Jedna od dosljednih tačaka slaganja i zabrinutosti među stratezima bila je da će svaki sukob vjerovatno uključivati suradnju između osovine “zlonamjernih aktera” koja uključuje Rusiju, Kinu, Sjevernu Koreju i Iran.

Peking, Pjongjang i Teheran već su pokazali svoju suradnju u pružanju podrške Rusiji u njezinoj invaziji na Ukrajinu: Sjeverna Koreja rasporedila je trupe na prvim linijama nakon što je već opskrbila Moskvu municijom jer su se zalihe smanjile nakon dvije godine intenzivnih borbi. Iran je opskrbljivao Rusiju bespilotnim letjelicama, a Kina je kupovala rusku energiju kako bi spriječila kolaps svoje ekonomije zbog zapadnih sankcija.

Rusija i Kina također su članice dviju trgovinskih grupa – ekonomskog bloka BRICS i Šangajske organizacije za suradnju – što je povećalo ekonomske veze između dviju nacija.

“Ukrajina se ne bori protiv jedne zemlje. Ukrajina se bori protiv četiri zemlje: bore se protiv iranskih [dronova] svake noći. Bore se protiv sjevernokorejske artiljerije… tu su sjevernokorejske trupe, a to se čini kao najveća stvar”, naglasio je Montgomery.

“I Iran i Sjeverna Koreja daju neke balističke rakete ili dijelove balističkih raketa, a Kina u potpunosti podržava rusku ekonomiju, tako da ruska ekonomija još uvijek trči, crpi prirodne resurse, naftu i prirodni plin, i troši 40 posto državnih sredstava o Ministarstva odbrane”, dodao je.

Uz te glavne igrače, oba stručnjaka istaknula su važnost NATO-a i Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (Quad), koji čine Australija, Indija, Japan i Sjedinjene Države.

“Tačnije, uključio bi velike igrače – Njemačku, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italiju, Poljsku, a, ovisno o tome gdje dolazi do napada, vjerovatno bi Baltik također bio najteže uključen”, rekao je Anderson.

“Što se tiče uključenosti u Indo Pacifik za scenarije koji uključuju Tajvan, Japan bi gotovo sigurno bio uključen u određenoj mjeri budući da tamo imamo toliko baza”, dodao je. “Australija je signalizirala da bi vjerovatno također podržavala Sjedinjene Države ako bi Kina izvršila invaziju na Tajvan. Može se zamisliti da se države poput Indonezije i Malezije uključe s obzirom na njihov geografski položaj… Filipini bi također mogli biti uvučeni u nekom svojstvu ako bi Kinezi ciljali na našeg saveznika iz sporazuma”.

“U [sjeverno] korejskom scenariju moglo bi doći do eskalacije Japana jer bi Pjongjang mogao napasti tamošnje američke baze”, rekao je Anderson, ističući da SAD ima 28.000 vojnika na Korejskom poluotoku.

Dvije značajne velike sile, međutim, u konačnici bi se pokazale “razočaravajuće” u scenariju iz Drugog svjetskog rata, prema Montgomeryju: Indija, za koju je Montgomery rekao da će “učiniti minimum” i “paziti na Indiju”, i Turska, koja “neće imati posvećenost opstrukcionističkom” sudjelovanju u bilo kojem takvom sukobu.

“Turska posebno “neće riskirati da učini nešto što bi natjeralo Izrael da ih kazni, ili učini nešto što bi natjeralo SAD da ih kazni… ali oni će općenito biti destabilizirajuća sila”, rekao je.

Gdje je najsigurnije biti ako počne Treći svjetski rat?

Zbog široko rasprostranjene prirode globalnog sukoba, malo će mjesta biti potpuno sigurno, posebno ako dugotrajni sukob gurne velike sile da se počnu boriti oko resursa, poput venezuelanske nafte ili plemenitih zemnih metala koji se nalaze u nekim dijelovima Afrike.

Do tog trenutka, iako nigdje neće biti “istinski sigurno”, sigurnija mjesta će ostati lokacije diljem globalnog juga, smatraju oba stručnjaka.

Anderson je ipak otišao korak dalje i predložio da bi ostajanje podalje od vojnih postrojenja i ključnih infrastrukturnih ciljeva, poput velikih gradova, bila najbolja strategija.

“U slučaju Trećeg svjetskog rata, čovjek će biti sigurniji u ruralnoj Oklahomi nego u i oko New Yorka”, rekao je Anderson, napominjući da se na nekim lokacijama na planinskom zapadu koje se mogu činiti zaštićenima također nalaze strateški važna vojna postrojenja poput nuklearnih bunkera.

“Sigurno postoji mnogo planina i ruralnih područja koja bi bila sigurnija nego biti u blizini velikih vojnih baza ili glavne infrastrukture u Sjedinjenim Državama, što općenito uključuje gradove”, rekao je Anderson.

Koliko bi vremena trebalo da se oporavi od nuklearnog rata?

Najslabiji dio mogućeg Trećeg svjetskog rata je mogućnost da sukob eskalira do nuklearne detonacije. Uvriježeno je mišljenje da bi Treći svjetski rat zahtijevao nuklearni sukob, ali oba stručnjaka su savjetovala da se nuklearno oružje neće odmah upotrijebiti, a čak i ako bude raspoređeno, vjerojatnije će uključivati ​​taktičko oružje koje bi ograničilo njegov utjecaj.

Stručnjaci su ukazali na opetovane prijetnje Rusije da će upotrijebiti nuklearno oružje, ali nevoljkost da se poduzmu koraci prema stvarnom postavljanju oružja kao dokaz da su velike sile i dalje svjesne pune cijene prelaska takve crvene linije. Putinove nuklearne prijetnje u Ukrajini bile su, barem do sada, “blefovi”, rekao je Anderson.

“U kontekstu Trećeg svjetskog rata, nuklearno oružje bi vjerovatno bilo u kasnijim fazama, [korišteno] od strane zemalja koje se osjećaju očajno, koje osjećaju da im je egzistencija ugrožena i nisu imale druge mogućnosti”, rekao je Anderson.

Montgomery je dodao da bi se svaka potencijalna američka upotreba nuklearnog oružja vjerovatno dogodila kao “odgovor”, a ne kao prvi udar.

“Jednostavno ne mislim da bismo bili prvi… onda dolazi to pitanje, kada bi ih Kina ili Rusija ponovno koristile? Vladimir Putin pokazao je najveću sklonost preuzimanju rizika od svih lidera koje smo spomenuli”, rekao je Montgomery.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje