Radnici na peračarskim farmama u Finskoj će narednih dana dobiti vakcine protiv ptičije gripe, a četrnaest drugih zemalja EU potpisalo je ugovor za nabavku vakcina protiv ove bolesti kroz program koji je uspostavila Evropska komisija. Američka vlada je također kupila vakcine u iščekivanju pandemije. Nedavno je naručila od Moderne, farmaceutske kompanije, da razvije mRNA vakcinu protiv ptičije gripe koristeći tehnologiju koja je bila efikasna u zaštiti od virusa Covid-19, piše Economist.
Uobičajeni prenosioci ove bolesti su divlje vodene ptice. Kada ove ptice migriraju, migrira i virus. Lako se prenosi na domaću perad i vrlo je zarazna i smrtonosna za nju. Obično je rijetko da ptičija gripa zarazi sisare, uključujući ljude.
Međutim, soj virusa koji trenutno kruži, H5N1, zarazio je stotine sisara. Ovog proljeća pronađen je kod mliječnih krava u Teksasu. Od tada je pronađen u mliječnim krdima u najmanje 12 američkih država. Kod svakog zaraženog sisara postoji mogućnost da virus mutira, što mu omogućava da lakše pređe na ljude.
Kako piše Economist, u skoro tri decenije otkako je H5N1 prvi put otkriven kod gusaka u Kini, poznato je da je oko 900 ljudi širom svijeta zaraženo, obično nakon što su bili u kontaktu sa zaraženim pticama. Skoro polovina njih je umrla.
Ipak, blage ili asimptomatske infekcije ostale bi neotkrivene, što bi smanjilo stopu smrtnosti. Otkako je trenutna epidemija stigla u Evropu i Ameriku 2021. godine, slučajevi su prijavljeni samo u Velikoj Britaniji (pet) i Sjedinjenim Američkim Državama (također pet, posljednji od njih u julu). Svi su radili na farmama mlijeka ili peradi, a simptomi su im bili blagi (uključujući infekcije oka i respiratorne simptome).
Stručnjaci su ipak zabrinuti zbog ove epidemije kod sisara i istakli su nedostatke u nadzoru H5N1. Testiranje otpadnih voda u Americi pokazuje da epidemije prolaze neotkrivene. A početkom maja, Uprava za hranu i lijekove otkrila je da je oko 20% uzoraka mlijeka sa polica prodavnica širom Amerike sadržavalo H5N1 (koji se ubija pasterizacijom, čineći mlijeko sigurnim za piće). Za razliku od domaće peradi, koja pokazuje jasne simptome infekcije, zbog čega je malo vjerovatno da će njihova jaja ili meso doći do supermarketa, krave imaju blaže simptome koje je teže uočiti. Radnici na farmama u Americi koji iskuse simptome mogu ostati neprimijećeni ako se ne liječe i možda neće biti voljni da prijave bolest kako bi izbjegli gubitak plate.
Trenutne vakcine protiv ptičije gripe stvorene su istom metodom kao i sezonske vakcine protiv gripe. Stručnjaci odabiru soj virusa, u ovom slučaju H5N1, za koji predviđaju da će cirkulirati u nadolazećoj sezoni ptičje gripe, prilagođavaju virus da raste u oplođenim kokošjim jajima (što može potrajati šest mjeseci), a zatim ga inaktiviraju kako bi se distribuirao u cjepivima protiv gripe. Ovo je bila tehnika koju je koristila CSL Seqirus, kompanija za vakcinu protiv gripe koja je kreirala vakcinu sa dve doze za distribuciju u Finskoj. Kao i u jajima, virus se može uzgajati u ćelijama. Američka vlada kupila je 4,8 miliona doza ćelijske vakcine od CSL Seqirus krajem maja.
Druga vrsta vakcine koristi mRNA. Za njihovo dizajniranje potrebne su samo genetske informacije virusa i mogu se brzo prilagoditi novim sojevima. Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Pensilvaniji razvila je eksperimentalnu mRNA vakcinu za H5N1 koja je pokazala obećavajuće rezultate u prevenciji bolesti kod miševa.
U ovom trenutku stručnjaci kažu da je rizik od H5N1 za javnost nizak. Nijedan slučaj nije otkriven u Finskoj, niti drugdje u EU. Čini se da se ne širi lako među ljudima. I dva antivirusna oralna lijeka – oseltamivir i baloksavir marboksil – efikasna su protiv virusa. Zemlje stvaraju zalihe vakcina specifičnih za trenutno cirkulirajući soj H5N1 kao sredstvo pripravnosti za pandemiju, kako bi brzo reagirale ako postoje znakovi prijenosa s čovjeka na čovjeka. Finska planira vakcinisati samo one radnike koji su pod najvećim rizikom kako bi spriječili daljnju evoluciju virusa. Od toga će 300 radnika biti uključeno u studiju koja će procijeniti koliko dobro vakcina štiti od infekcije.
Više zabrinjava koliko se virus neotkriveno širi među životinjama. Postoje vakcine protiv ptičije gripe za domaću perad, ali one nisu u širokoj upotrebi jer su skupe, često zahtevaju dvije doze i mogu ograničiti izvoz mesa (mnogi trgovinski sporazumi zabranjuju prodaju proizvoda od vakcinisanih životinja). Razvijanje vakcina protiv H5N1 za krave djelomično je izazovno zato što se neka testiranja moraju obaviti u laboratorijama s visokim nivoom biosigurnosti – malo njih može primiti goveda. Meghan Davis sa Univerziteta Johns Hopkins kaže da, čak i ako H5N1 ne dovede do pandemije, stvaranje robusnijih vakcina i sistema nadzora je “dobra generalna proba” za sljedeću.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!