U oštrom govoru ov sedmice, vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah izdvojio je obližnji Cipar, zaprijetivši da će naciljati mali, podijeljeni mediteranski otok ako pomogne Izraelu u potencijalnom ratu između ove libanonske militantne grupe i Izraela.

“Cipar će također biti dio ovog rata” ako otvori svoje avionske luke i baze za izraelske snage, rekao je vođa militantne grupe koja uživa podršku Irana u televizijskom govoru u srijedu, dan nakon što je Izrael upozorio da se mogućnost “sveopćeg sukoba” u Libanonu “približava”, piše CNN.

Odgovarajući na komentare, ciparski predsjednik Nikos Christodoulides zanijekao je da je upleten u rat.

“Izjave nisu ugodne, ali ni na koji način ne odgovaraju onome što se pokušava stvoriti slika da je Cipar uključen u ratne operacije. Ni na koji način”, rekao je, dodajući da su linije komunikacije otvorene s libanonskom i iranskom vladom.

Europska unija u četvrtak je stala u obranu Cipra rekavši da budući da je otok “država članica EU, to znači da je EU Cipar i Cipar je EU”.

“Svaka prijetnja jednoj od naših država članica prijetnja je EU“, rekao je novinarima Peter Stano, glasnogovornik EU-a.

Susjedna Grčka također je izrazila svoju “nepodijeljenu solidarnost” s Ciprom, rekavši na X platformi da je “prijetnja upotrebom sile flagrantno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija”.

U očitom pokušaju kontroliranja štete, libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib nazvao je svog ciparskog kolegu Constantinosa Kombosa, izražavajući “kontinuirano oslanjanje Libanona na pozitivnu ulogu koju igra Cipar u podržavanju stabilnosti u regiji”, prema libanonskim državnim medijima.

Dok stručnjaci kažu da je rat između Izraela i Hezbollaha i dalje malo vjerojatan, sam spomen Cipra dodaje novu dimenziju sukobu Izraela i Hamasa u Gazi. Riskira uvlačenje zemlje EU u rat koji se već proširio Bliskim istokom i stavlja u središte pozornosti veze Cipra s Izraelom.

Zašto je važan položaj Cipra?

Otok u istočnom Sredozemlju smješten na geopolitičkom rascjepu između Bliskog istoka i južne Europe, Cipar je geografski mnogo bliži sukobima na Bliskom istoku nego europskim centrima moći.

Otok je podijeljen je na dva dijela: južni dio u kojem se govori grčki, poznat kao Republika Cipar, i područje u kojem se govori turski, poznato kao Turska Republika Sjeverni Cipar. Podijeljenost otoka odražava suparništvo između regionalnih neprijatelja Grčke i Turske. Većina međunarodne zajednice priznaje samo suverenitet grčkog dijela Cipra, a to je bila nacija prema kojoj su bile usmjerene Nasrallahove prijetnje.

Republika Cipar je članica EU, ali ne i NATO-ovog odbrambenog saveza koji obavezuje zemlje članice da stanu jedna drugoj u odbranu u slučaju napada. Dom je za oko 920.000 ljudi, a glavni grad je Nikozija.

Koliko su bliske veze Cipra s Izraelom?

Diplomatski odnosi između Cipra i Izraela započeli su 1960., nakon osamostaljenja otoka od britanske kolonijalne vladavine, ali Cipar nije otvorio ambasadu u Tel Avivu sve do 1994. Odnosi su se pokvarili 1980-ih i 1990-ih zbog pitanja uključujući bliske veze Izraela s Turskom i arapsko-izraelski sukob, u kojem je Cipar stao na stranu arapskih država i podržao palestinsku državnost.

Veze su se oporavile kasnih 1990-ih i 2000-ih, kada se Izrael počeo okretati istočnom Mediteranu radi ekonomskih partnerstava, posebno nakon otkrića prirodnog plina u regiji. Stručnjaci kažu da je Izrael također gledao na Cipar kao na partnera za osujećivanje regionalnih prijetnji, posebno od Turske i grupa povezanih s Iranom.

Izrael je posljednjih godina koristio teritorij Cipra za obuku svojih trupa o mogućem ratu s Hezbollahom. Teren Cipra sličan je onom Libanona, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF), prenose izraelski mediji.

IDF je 2022. izveo zajedničku vojnu vježbu s ciparskim snagama. Neki od zajedničkih treninga bili su usredotočeni na borbu protiv više frontova i na borbu protiv Hezbollaha u Libanonu, prenijelisu izraelski mediji. Njihove posljednje vježbe izvedene su u maju 2023. na Cipru.

Ciparsko predsjedništvo objavilo je na X platformi u četvrtak da zemlja “nikada nije omogućila niti će omogućiti bilo kakvu agresivnu akciju ili napad protiv bilo koje zemlje”.

Kakva je bila uloga Cipra u ratu u Gazi?

Cipar je bio spreman odbaciti sve sugestije da je upleten u rat u Gazi, ističući svoje humanitarne napore koji su pomogli da se u Gazu dopremi nešto pomoći.

“Republika Cipar nije dio problema. Republika Cipar je dio rješenja”, rekao je Christodoulides, predsjednik. “A našu ulogu u tome, kao što je prikazano, na primjer, kroz humanitarni koridor, prepoznaje ne samo arapski svijet, već i međunarodna zajednica u cjelini“.

U martu je Cipar počeo dopuštati brodovima s humanitarnom pomoći da isplovljavaju iz njegovih luka u sklopu međunarodnih napora da se stvori ruta humanitarne pomoći morem prema Gazi.

Prva pomorska pošiljka u Gazu nosila je 200 tona hrane, što je otprilike otprilike 500.000 obroka. Na Cipru je također uspostavljeno logističko središte EU kako bi se olakšao protok pomoći u Gazu.

Nikozija je kritizirala neke akcije Izraela u Gazi, posebno one koje su ometale isporuku humanitarne pomoći.

U aprilu je Cipar izdao zajedničku izjavu s UAE, osuđujući smrtonosni izraelski napad na dobrotvornu organizaciju World Central Kitchen u kojem je ubijeno sedam ljudi.

Također je više puta osudio Hamas za njegov napad na Izrael 7. oktobra.

Koja je vjerojatnost da se Cipar dublje uključi?

Otok je već bio u unakrsnoj vatri regionalnih sukoba, podsjetnik na njegovu blizinu nestabilnom Bliskom istoku. U 2019., sumnja se da je projektil ruske proizvodnje eksplodirao iznad regije sjevernog Cipra. Ciparski dužnosnici vjeruju da je projektil povezan s vojnim operacijama u Siriji, rekavši da je pao manje od 24 km sjeverno od glavnog grada Nikozije.

Scenarij u kojem Izrael koristi ciparske baze za svoje vojne snage, na što je Hezbollah upozoravao, bi “efektivno proširio rat u Gazi na Europsku uniju”, napisao je Mohammad Ali Shabani, iranski analitičar i urednik Amwaj.media, na X platformi.

To bi značilo da je jedna zemlja EU po prvi put izravno uključena u prošireni rat u Gazi.

Neki stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će sukob između Izraela i Hezbollaha prerasti u sveobuhvatni rat jer nijedna strana ne želi takvu eskalaciju.

“Hezbollahovo objavljivanje snimaka osjetljivih položaja unutar Izraela dronom ima za cilj odvraćanje Izraela”, rekla je za CNN Lina Khatib, suradnica u Programu za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Chatham House think tanku u Londonu, pozivajući se na 9-minutni video koji je Hezbollah objavio u utorak, a prikazuje civilne i vojne lokacije u i oko izraelskog grada Haife.

“Normalno je da i Izrael i Hezbollah imaju vojne planove za rješavanje potencijalne eskalacije. Ali kako stvari stoje, ni Izrael ni Hezbollah nemaju koristi od sveopćeg rata”, rekla je Khatib, dodajući da “Hezbollah zna da bi rat s Izraelom bio razoran za Libanon i da u zemlji nema apetita za takav scenarij”.

Također je malo vjerovatno da će Bidenova administracija dopustiti Izraelu da sam vodi rat na dva fronta, rekla je, dodajući da bi uplitanje SAD-a moglo povući “druge aktere koje podupire Iran, kao i potencijal da sam Iran bude meta”.

“Ovo je visok trošak koji Iran želi izbjeći platiti”, rekla je. “SAD se također ne želi naći u još jednoj bliskoistočnoj močvari, posebno s predsjedničkim izborima”.