Zašto je Orbanova moć za remećenje EU preuveličana

Godina 2025. mogla bi donijeti još intenzivniju upotrebu Orbanovog veta za podrivanje politike EU prema Ukrajini, zajedničkog stava bloka protiv Rusije i uvođenja recipročnih tarifa protiv Trumpa. Mogao bi čak spriječiti EU u generiranju fiskalnih sredstava sada kada američka posvećenost sigurnosti Evrope više nije sigurna. Samo prošle sedmice zaprijetio je ukidanjem sankcija Rusiji — iako je brzo odustao od toga.
Međutim, često se zanemaruje činjenica da se mađarski lider sada suočava s najtežom godinom kod kuće otkako je prvi put došao na vlast 2010. Njegova sposobnost da iskoristi Trumpovo predsjedništvo mogla bi biti preuveličana.

Jačanje opozicije

Kako piše Politico, iako ni Orban ni njegovi najbliži ministri to ne pokazuju javno, on je izuzetno zabrinut zbog stalnog rasta opozicionog lidera Petera Magyara i njegove stranke Tisza. Najnovije pouzdane ankete iz novembra pokazuju da Tisza ima podršku od 35 do 45 posto među opredijeljenim biračima — što je 4 do 6 postotnih poena više od Orbanovog Fidesza.

Vlada je stoga počela uvoditi političke mjere kao odgovor, istovremeno neumoljivo napadajući Magyarov kredibilitet kako bi oslabili njegov zamah.

Prvo su došle izmjene izbornog zakona, smanjujući broj parlamentarnih mjesta u Budimpešti s 18 na 16, pravdajući to promjenama u populaciji. Ovaj potez opozicioni poslanici odmah su osudili kao političko prekrajanje izbornih jedinica, s obzirom na to da je glavni grad epicentar opozicione podrške.

U međuvremenu, kao dio budžeta za 2025., vlada planira povećane subvencije za mala i srednja preduzeća, veću podršku i poreske olakšice za porodice, ograničenja hipotekarnih kamata i beskamatne kredite za mlade koji su već zaposleni. Sve ove mjere usmjerene su na pridobijanje mlađih birača ispod 40 godina, demografske grupe u kojoj je podrška Fideszu posebno slaba.

Međutim, takve politike imaju svoju cijenu, a mađarska ekonomija trenutno se muči. Rast u 2024. oslabio je zbog slabih industrijskih narudžbi i predviđa se da će iznositi tek 0,5 do 0,7 posto. Ovo je u oštrom kontrastu s prvobitnim ciljem vlade od 4 posto i njenom nedavnom prognozom od 1,5 posto.

Štaviše, inflacija će vjerovatno dodatno rasti, a forinta nastavlja padati — iako s povremenim oporavkom u posljednja tri mjeseca — što dodatno podstiče inflaciju. Ove brige spriječile su centralnu banku da smanji osnovnu kamatnu stopu ispod 6,5 posto, koliko je prvi put dostigla u septembru.

Može li se Orban osloniti na Trumpa?

U javnim nastupima, Orban i dalje krivi rat u Ukrajini za smanjenu potražnju u EU, što, prema njemu, uzrokuje stagnaciju mađarske ekonomije. Ali umjesto da se fokusira na trenutnu krizu, on se kladi na značajan ekonomski oporavak u 2025.

Orban vjeruje da će Trumpov povratak u Bijelu kuću biti katalizator globalnog ekonomskog rasta, dijelom zato što će američki predsjednik brzo zaustaviti neprijateljstva u Ukrajini. On očekuje da će smanjenje vojne potrošnje biti preusmjereno na drugu potrošnju — scenario koji zanemaruje Trumpovu prijetnju da će uvesti carine na uvoz iz EU.

Mađarski premijer također računa na brojne investicije u automobilski sektor — posebno kineske fabrike za proizvodnju baterija za električna vozila — koje bi trebale postati operativne 2025. i podstaći izvoz.

Međutim, većina nezavisnih analiza je manje optimistična, pri čemu Evropska komisija predviđa rast od samo 2 do 2,5 posto za 2025.

Iako je Mađarska konačno dobila odobrenje Komisije za svoj četverogodišnji fiskalni plan, sve ovo postavlja pitanja o sposobnosti zemlje da ostvari cilj budžetskog deficita od 3,7 posto BDP-a ove godine, uprkos mjerama štednje.

Ako ne dođe do pomaka u pregovorima o zamrznutim EU fondovima — a vlada je upravo izgubila milijardu eura iz kohezijskih fondova na početku godine — deficit za 2025. mogao bi dostići 4 do 4,5 posto, što EU tiho koristi kao polugu zadržavanjem sredstava.

Ovi uslovi također tjeraju Orbana na veću finansijsku zavisnost od Kine, što ga dovodi u sukob s jednom od Trumpovih geopolitičkih strategija.

S druge strane, vladini mediji neumorno ističu Orbanovu međunarodnu i diplomatsku važnost kroz njegove odnose s Trumpom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Hvale njegove “mudre” mirovne napore u ukrajinskom ratu, kao i “velika” diplomatska dostignuća mađarskog predsjedavanja EU — uključujući ulazak Rumunije i Bugarske u Schengen.

Međutim, kako piše Politico, realnost je da će ekonomske poteškoće s kojima se Orban suočava dodatno oslabiti njegovu sposobnost da preuzme kontrolu nad — a kamoli da vodi — agendu EU kao vodeći populistički lider bloka.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje