Katastrofalni zemljotres je ostavio na stotine hiljada ljudi u Turskoj i Siriji bez ičega na temperaturama koje padaju ispod nule. No, zbog politike, nebrojni konvoji s potrepštinama koji stižu žrtvama ne zadiru u pogranično područje Sirije koje kontrolišu pobunjenici. Ovdje preživjele izvlače iz ruševina golim rukama.
“U momentu dok pišem ove riječi, oni koji su pogođeni zemljotresom spavaju na ulicama, putevima i javnim mjestima, izloženi su niskim temperaturama koje se procjenjuju na minus 4 stepena ispod nule, a oni i njihova djeca pate od gladi i nedostatka hrane”, ispričao je za N1 Muhammad Qattash.
Istakao je da su ljudima koji su pogođeni ovom katastrofom sada potrebna skloništa, hrana, grijanje, medicinska pomoć, ćebad, šatori i osnovne humanitarne usluge.
Ali jednu stvar ističe kao najpotrebniju.
“Prije svega, potrebno je otvaranje prelaza koji su zatvoreni iz političkih razloga, te dovođenje hitne i neophodne pomoći za spas preostalih ljudi koji su bili pogođeni ovom katastrofom i koji su već bili izloženi raseljavanju i bombardovanju u proteklih 10 godina, što je tragedija koja je još veća nego ovaj zemljotres”, podcrtao je on.
Ističe da pomoć uglavnom ne stiže do onih kojima je potrebna u Siriji.
“Vidio sam mnoge dobrotvorne kampanje prikupljanja pomoći i donacija, a često te kampanje imaju druge nepoznate ciljeve i nikada ne dođu do onih kojima je potrebno ili dobiju mali dio toga”, istakao je.
Ovaj 28-godišnjak nije želio da objavimo njegovu fotografiju, ali je naveo da nema ništa protiv da mu navedemo ime jer mnogo ljudi u zemlji imaju slična imena. Objasnio je da ga je strah za roditelje koji žive u teritoriji koja je pod kontrolom režima, te odmazde u slučaju da bude identificiran. N1 je potvrdio njegov identitet.
Muhammad se javio iz naselja u kojem žive izbjeglice građanskog rata u blizini sela Kafaldin, u pograničnom području pod kontrolom pobunjenika.
Sirijska vlada smatra da to mjesto kontroliše neprijateljska snaga i s te strane pomoć se ne može očekivati.
Granice Sirije su zatvorene zbog građanskog rata i narod je uglavnom prepušten sam sebi. Pomoć dolazi od Bijelih šljemova i lokalnih volontera. Muhamed je jedan od njih.
Zašto je komplikovano pomoći narodu Sirije?
Razorni zemljotres koji je pogodio ovu regiju prošlog ponedjeljka je otvorio pitanje s kojim se Sirija bori godinama, a to je kako doći do strane pomoći.
Kako navodi Washington Post, slanje pomoći Siriji je duboko zakomplikovano ratom koji je u toku još od 2011. godine, a koji je podijelio zemlju na tri dijela: područja pod kontrolom vlade, dio koji kontrolišu kurdske snage koje uživaju podršku SAD-a i džep koji drži opozicija na sjeverozapadu gdje je gotovo dvije trećine njegovih 4,5 miliona stanovnika pristiglo iz drugih krajeva zemlje, a humanitarna kriza je već bila u toku prije potresa. Sirijska vlada šalje borce i civile iz područja koje je ponovo osvojila u ionako osiromašenu provinciju Idlib, uz granicu s Turskom, a region je sada prepun raseljenih.
Ovaj kutak zemlje se uglavnom oslanja na humanitarnu pomoć, a prema UN-u je čak i prije zemljotresa je ona bila potrebna za 4,1 miliona ljudi.
Ovu pomoć ometaju ograničenja koja je uvela sirijska vlada, koja također zabranjuje pristup tom području nekim međunarodnim organizacijama. Pomoć također mora odobriti turska vlada, jer se u džep koji drže pobunjenici slijeva samo preko prelaza Bab al-Hawa na turskoj granici.
Isporuka pomoći enklavi ovisi o glasanju Vijeća sigurnosti UN-a svakih šest mjeseci. Rusija 2020. godine uložila veto i prisilila da se zatvore svi granični prijelazi za pomoć osim prelaza Bab al-Hawa, argumentujući da prekogranični mehanizmi slanja pomoći predstavljaju kršenje suvereniteta njihovog saveznika, sirijske vlade.
Međutim, putevi do ovog prelaza su sada ozbiljno oštećeni nakon zemljotresa.
Mark Lowcock, bivši čelnik UN-a za humanitarna pitanja, izjavio je za Washington Post da nije bio optimističan da će sirijska vlada olakšati pristup međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da “ne želi da ljudi budu na mjestima koja ne kontroliraju“.
Sjeverozapad Sirije već dugo pati od redovnih bombardovanja, a posljednji napadi su se desili u januaru.
“Sigurno nemate međunarodnu podršku koju imaju timovi raspoređeni u Turskoj. To znači da većina ljudi umire. To nije komplikovana jednačina za riješiti”, rekao je za ovaj list Fabrizio Carboni, regionalni direktor za Bliski istok u Međunarodnom komitetu Crvenog križa.
On smatra da je pitanje humanitarne pomoći u zemlji “politizirano”.
S druge strane, sirijska vlada poziva na ukidanje ekonomskih sankcija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, navodeći da je to potrebno kako bi se omogućila pomoć pogođenim građanima.
Kako navodi CNN, sankcije su nametnute Siriji kako bi se izvršio pritisak na režim u cilju zaustavljanja tekućeg građanskog sukoba.
Prošle sedmice je ministar vanjskih poslova sirijske vlade Faisal Mekdad pozvao Evropu da pošalje pomoć, rekavši da se sankcije ne smiju koristiti “kao izgovor”.
“Slanje pomoći iz Evrope ne mora da prolazi kroz birokratski proces. Međunarodno pravo kaže da humanitarna pomoć ne podliježe sankcijama, tako da to nije izgovor”, rekao je on za libanski list Al Mayadeen.
Na pitanje hoće li režim dozvoliti slanje pomoći na teritorije pod kontrolom pobunjenika, sirijska vlada je odgovorila da će samo ona dijeliti međunarodnu pomoć u zemlji.
“Sirijska država je spremna da dozvoli da pomoć dođe u sve regione, pod uslovom da ne stigne do terorističkih naoružanih grupa“, rekao je Mekdad.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price je na to rekao: “U Siriji imamo partnera u obliku nevladinih organizacija na terenu koji pružaju humanitarnu podršku.”
“Za razliku od sirijskog režima, ovi partneri su tu da pomognu ljudima, a ne da ih brutaliziraju“, dodao je Price.
Iz jedne katastrofe u drugu
Našeg sugovornika je zemljotres zatekao izbjegličkom naselju.
Objasnio je da je razlog zbog kojeg je tu, a ne sa roditeljima u području pod kontrolom vlade, taj što bi inače bio “prisiljen da se pridruži vojsci režima”, s kojim se ne slaže.
“Moja porodica i ja, žena i dvoje djece, pobjegli smo u granična područja sa Turskom, bili smo na otvorenom oko dva mjeseca, a ja sam imao malo ušteđevine. Napravio sam sobu bez krova, a područje je postepeno počelo da se naseljava stanovnicima koji su bježali od bombardovanja. Svim silama sam pokušavao da nađem posao, ali nisam mogao. Dvije godine sam bez posla i finansijskih prihoda”, priča nam Muhammad.
Kaže da se snalazio povremenim radom kao freelancer, zahvaljujući svom poznavanju rada na računaru u oblasti dizajna i održavanja računara, te engleskog jezika.
Nakon zemljotresa se dobrovoljno prijavio u tim za hitne intervencije, potragu i spašavanje. Aktivnosti potrage i spašavanja su pokrenuli civili, ljudi koji su preživjeli katastrofu. Objasnio nam je kako je stanovnioštvo “uz minimalne mogućnosti koje su im bile na raspolaganju, nedostatak iskustva u operacijama potrage i spašavanja i nedostatak potrebne opreme” bilo primorano da izvlači preživjele “golim rukama”.
“I meni samom je uništen dom. U trenutnoj situaciji pomažem golim rukama da dođemo do ljudi zarobljenih ispod ruševina”, rekao je dodavši: “Ja sam u suštini raseljena osoba iz svog sela na ovom području, a poginulo je sedam članova porodice moje supruge.”
Iz njegovog sela poginulo je 40 osoba.
“Ovdje lokalna uprava nije u stanju da odgovori na katastrofu koja se dogodila, ne postoji infrastruktura gdje bi se mogli smjestiti ljudi, kao ni razvijene lokalne institucije koje bi mogle pomoći i zadovoljiti potrebe ljudi”, rekao je on, te dodao: “U osnovi niko ovdje nema sposoban da služi narodu.”
Objašnjava da su pogođena područja uglavnom mjesta gdje su kampovi za sirijske izbjeglice koje bježe od rata na sirijsko-turskoj granici i da im već nedostaje minimum životnih potreba, a nakon ove velike katastrofe koja ih je zadesila, “čitavi kampovi su se urušili na glave njihovih stanovnika, a uz to ih je pogodilo i loše vrijeme, hladnoća, kiše i snijeg“.
U ovim područjima postoji jedna grupa koja pomaže narodu, Bijeli šljemovi, zvanično “Civilna zaštita Sirije”. Oni, barem, imaju iskustva sa sličnim situacijama.
Ova volonterska organizacija koja djeluje u dijelovima Sirije pod kontrolom opozicije je formirana 2014. godine tokom građanskog rata, a većina njihovih aktivnosti sastoji se od medicinskih evakuacija, aktivnosti potrage i spašavanja nakon bombardovanja, evakuacije civila iz opasnih područja i pružanja osnovnih usluga.
“Želimo započeti sa svojim najdubljim izvinjenjem i našim žaljenjem upućeno svima onima kojima nismo mogli doći do porodica i voljenih širom Sirije. Bol nam stišće srca pri samoj pomisli na to. Borili smo se protiv bespomoćnosti i vremena da stignemo do njih živih. Nedostatak efikasne opreme bio je glavni razlog za ovo. Ali mi vam se kunemo da smo radili i dali sve od sebe”, naveli su BIjeli šljemovi za lokalne medije u petak.
Sada Muhamad svaki dan putuje motorom na mjesta koja su najteže pogođena, a ponekad i autom sa prijateljem kada su niske temperature. Kaže da stvar otežava hladnoća, kvalitet puteva, ali i nedostatak goriva. Dodaje da je i ono malo goriva koje imaju lošeg kvaliteta.
“Putevi su oštećeni i neprikladni za vožnju jer su uništeni kao posljedica rata i nedostatka javnih službi koje bi ih mogle održavati”, ispričao je.
Pored ljudskih života koji su izgubljeni i onih koji su u neposrednoj opasnosti, zemljotres je uništio i jedini izvor prihoda za mnoge ljude koji zive u ovom području.
Muhamed nam je poslao snimke urušene brane u području Al-Taloula, sela blizu grada Salqina. Poplava je uništila domove i poljoprivredna zemljišta od kojih ljudi tu žive.
Objašnjava i da se granični prelazi otvaraju za neke vrlo posebne slučajeve. Međutim, oni koji odlučuju o tome nisu smatrali da je ovaj zemljotres jedna od takvih “posebnih” situacija.
“Došlo je do vrlo jasnog propusta Vijeća sigurnosti, Zapada i arapskih zemalja”, smatra Muhamad.
“Sirijski narod je ostavljen na cjedilu čak i pod najgorim uvjetima i katastrofama, a ljudi ovdje nisu uzeti u obzir”, dodao je.
Na kraju je postavio pitanje:
“Na šta svijet, Ujedinjeni narodi i drugi čekaju da intervenišu i pomognu? Čekaju li još veću katastrofu?”
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare