
Jemenski pokret Huti mogao bi se prije ili kasnije uključiti u rat na strani Irana, ali analitičari smatraju da će vrijeme i obim njihove eventualne intervencije zavisiti od razvoja sukoba između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, piše Middle East Eye (MEE).
U analizi se navodi da, ako Huti procijene da je njihov glavni saveznik Iran ozbiljno oslabljen ili suočen s egzistencijalnom prijetnjom, vjerovatno će pojačati vojno djelovanje, tvrde posmatrači.
"Huti još uvijek proučavaju situaciju i svoju odluku će donijeti na osnovu izazova s kojima se Iran suočava", rekao je za MEE Fatehi bin Lazreq, urednik jemenskog lista Aden al-Ghad. "Ako procijene da je prijetnja iranskom režimu egzistencijalna, odlučit će se na potpunije uključivanje u rat".
Oprezan ton
U svom prvom govoru nakon američko-izraelskih zračnih napada na Iran, lider pokreta Abdul Malik al-Houthi zauzeo je neobično suzdržan ton. Iako je izrazio snažnu podršku Teheranu, nije otvoreno obećao vojnu pomoć.
Sličan pristup zadržao je i nakon što je Iran objavio da je ubijen vrhovni vođa Ali Khamenei. U kratkom obraćanju uputio je saučešće iranskom narodu, ali ponovo nije najavio vojnu intervenciju.
Huti sebe vide kao dio takozvane "Osovine otpora", regionalnog saveza grupa bliskih Iranu u kojem su i libanski Hezbollah, palestinski Hamas te različite oružane frakcije u Iraku. Sirija je također bila dio tog bloka prije nego što je predsjednik Bashar al-Assad svrgnut krajem 2024. godine.
Teheran je godinama ključni politički i vojni pokrovitelj Huta, pružajući im dronove, balističke projektile i vojnu obuku. Zbog toga se pokret često smatra jednim od najvažnijih iranskih saveznika u regionu.
Prema Lazrequ, Huti su svjesni da bi pad iranskog režima značio i prekid dotoka oružja, što bi ih oslabilo u odnosu na domaće protivnike u Jemenu.
"Ako iranski režim padne, Huti bi ostali izloženi jer bi prestale isporuke dronova i projektila koje su posljednjih godina bile ključ njihove vojne snage", rekao je.
Unutrašnje podjele?
Za razliku od 2023. godine, kada su Huti brzo reagovali na izraelsku ofanzivu u Gazi napadima na brodove u Crvenom moru i projektilima prema Izraelu, ovaj put njihov odgovor je znatno oprezniji.
Nakon početka američko-izraelskih napada na Iran, Associated Press je citirao dva izvora iz pokreta koji su tvrdili da će Huti obnoviti napade na međunarodni brodski promet u Crvenom moru. Međutim, zvaničnici pokreta ubrzo su demantirali te navode.
Analitičari smatraju da takve kontradiktorne izjave ukazuju na unutrašnje nesuglasice unutar pokreta.
Jemenski politički analitičar Saleh al-Baydani tvrdi da u pokretu postoje "oštre podjele" oko toga kako odgovoriti na rat.
Prema njegovim riječima, tvrđa struja zagovara direktno vojno uključivanje u sukob kako bi podržala Iran, dok drugi dio pokreta smatra da treba zadržati oprez.
Analitičar Hisham al-Omeisy također navodi da među pristalicama Huta postoji frustracija zbog dosadašnjeg suzdržanog odgovora.
Proračunata eskalacija
Uprkos pritisku radikalnijih frakcija, čini se da vodstvo pokreta pažljivo procjenjuje svoje poteze kako bi izbjeglo ozbiljne posljedice na domaćem i međunarodnom planu.
Farea al-Muslimi, istraživač u programu za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom institutu Chatham House, smatra da Huti vode računa o političkoj percepciji u Jemenu.
"Huti ne mogu riskirati da ih se doživljava kao pokret koji vodi rat isključivo u interesu Irana, a ne Jemena", rekao je.
On opisuje njihovu strategiju kao "proračunatu eskalaciju" - ako odluče djelovati, vjerovatno će svoje poteze predstaviti kao samoodbranu, a ne kao otvorenu podršku Teheranu.
Istovremeno, pokret pokušava izbjeći nove američke napade na teritorije koje kontrolira u Jemenu. Te oblasti još se oporavljaju od ranijih udara.
Prošle godine izraelski napad ubio je premijera i nekoliko ministara u administraciji Huta, dok su drugi udari pogodili luku Hodeidah, najveću jemensku luku, kao i energetska postrojenja i industrijske objekte.
"Pokret se još uvijek oporavlja od snažnih američkih napada iz prošle godine koji su oslabili dio njegove vojne strukture", rekao je Muslimi.
Ipak, analitičari upozoravaju da Huti, koji su već više od dvije decenije u stalnom sukobu, mogu brzo promijeniti kurs i uključiti se u rat.
Takva odluka najvjerovatnije bi došla u slučaju direktnih napada na njihove položaje ili ako bi Iran ili Hezbollah odlučili snažnije eskalirati sukob u regionu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare