Glasači bi zelenim strankama mogli zadati udarac koji će ih koštati do jedne trećine njihovih mjesta u evropskom parlamentu ako se ankete prije ovosedmičnih evropskih izbora pokažu tačnima, a ovo označava pomak koji bi mogao dovesti do povlačenja klimatskih politika i posljedice toga bi se osjetilo daleko šire izvan kontinenta, piše Guardian.
Na prvi pogled, predviđeni pad podrške, koji je uslijedio nakon višemjesečnih protesta poljoprivrednika protiv ekoloških pravila, izgleda kao reakcija na klimatske politike koje su postavili političari koji su pokušali da odu predaleko u tome, i to prebrzo.
Međutim, kako navodi Guardian, politolozi nisu uvjereni u to. Prema autorima nedavnog istraživanja o stavovima 15.000 birača u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj, malo je podataka koji bi potkrijepili strah od društvenog “zelenog udara” birača koji su nezadovoljni troškovima tranzicije.
Dok dokazi iz Nizozemske pokazuju kako specifična klimatska politika može odgurnuti ljude od Zelenih prema krajnjoj desnici, na širem nivou istraživači su otkrili da podrška klimatskim politikama pada uglavnom po ideološkim linijama.
Najjednostavnije objašnjenje je da su posljednji evropski izbori 2019. možda bili neuobičajeni u pogledu klimatskog angažmana koji je posebno dobro poslužio strankama Zelenih. Polazeći od široko rasprostranjenih studentskih protesta inspiriranih Gretom Thunberg, koji su podstakli stranke koje su obećavale snažnu klimatsku akciju, i praćeni globalnim naletom obećanja za smanjenje zagađenja, izbori su održani kada je klimatska kriza bila visoko na političkoj agendi.
“Birači imaju druge prioritete u 2024. godini”, rekao je Antonio Valentim, politikolog sa Univerziteta Yale koji proučava ponašanje glasača u vezi s klimatskom politikom.
“Evropljani su danas više zabrinuti za druga pitanja“, naveo je on, ukazujući na inflaciju i rat u Ukrajini.
“Ovo će vjerovatno biti stvari koje će mnogima biti na umu kada odlučuju za koga će glasati“, dodao je.
Neka istraživanja nagovještavaju da bi pitanje životne sredine moglo biti “pitanje luksuza” koje ima veći uticaj na odluke glasanja u vremenima ekonomske stabilnosti. Studija iz 2017. pokazala je da birači strožije kažnjavaju vladajuće stranke koje povezuju sa ekološkom politikom kada ekonomiju doživljavaju kao “slabu”, ali ih nagrađuju kada ekonomija procvjeta.
Nedavne studije pokazuju da je uspjeh Zelenih stranaka usko vezan za ekonomske uslove, kaže Jessica Haak, sa Univerziteta u Hamburgu. Ona navodi da ekonomske brige koje zasjenjuju ekološka pitanja mogu biti faktor koji doprinosi potencijalnom padu glasova za zelene stranke”.
Njemačka, gdje su Zeleni u vladi i također vode ministarstvo klime i ekonomije, je mjesto gdje se očekuju najveći gubici. Ankete pokazuju da će značajni gubici pogoditi i Zelene u Francuskoj i Italiji, uz manji pad u nordijskim zemljama. Pojaviće se i nove stranke koje su se od posljednjih izbora 2019. pridružile grupaciji Zelenih u Evropskom parlamentu, poput Hrvatske i Litvanije.
Visoki rezultati glasanja za radikalne desničarske stranke mogli bi čak pomoći da se centristički glasači okrenu prema Zelenima. Njihovi političari su u svojim kampanjama promovisali poruku da će glas za Zelene zaštititi Evropu ne samo od ekstremnih vremenskih prilika, već i od krajnje desnice.
“Trebat će nam jaka zelena grupa kako bismo Evropu održali uporištem slobode i klimatskih akcija”, rekao je Bas Eickhout, nizozemski europarlamentarac i glavni kandidat Zelene stranke za evropske izbore. “U 2019. ankete nisu predviđale naš rekordni uspjeh, ali smo došli sa 52 na 74 mjesta u Evropskom parlamentu. Imamo dobre nade da ćemo snažnom mobilizacijom još jednom prkositi anketama”.
Kako navodi Guardian, čak i ako nema mjesta za ovakav optimizam, to ne znači automatski da će aktivnosti u klimatskoj politici biti prekinute.
Od prošlih izbora, “mnoge druge stranke su uključile mnogo ambicioznije klimatske i ekološke ciljeve u svoje platforme“, rekla je Silvia Pianta iz Evropskog instituta za ekonomiju i životnu sredinu, ukazujući na lijevu stranačku grupaciju kao i na Socijaliste i Demokrate i proevropski Renew. “Ovo sugerira da manji udio glasova Zelenih na predstojećim izborima ne mora nužno značiti da će novi parlament biti znatno manje progresivan u klimatskim mjerama”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!