Liječnici ne uspijevaju dijagnosticirati žene s potencijalno smrtonosnim srčanim problemima jer se testovi oslanjaju na zastarjele studije iz 1970-ih i ne uzimaju u obzir prirodne razlike u spolu i veličini tijela.

Hipertrofična kardiomiopatija (HCM) je genetsko stanje u kojem se mišićni zid srca zadebljava, što otežava srcu pumpanje krvi po tijelu. Pogađa jednu od 500 osoba i može uzrokovati srčani zastoj i iznenadnu smrt.

Međutim, istraživanje financirano iz British Heart Foundation pokazalo je da su trenutne smjernice za dijagnosticiranje ovog stanja potpuno neadekvatne. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Dvije od tri osobe kojima je dijagnosticiran HCM su muškarci, no istraživači tvrde da su žene jednako podložne ovom stanju.

HCM se dijagnosticira pomoću različitih testova i skeniranja, poput mjerenja debljine zida lijeve klijetke – glavne srčane komore za pumpanje krvi.

Tijekom posljednjih pet desetljeća prag za dijagnosticiranje HCM-a iznosio je 15 mm za sve. Ako je mišić deblji od toga, pacijent se smatra vjerojatnim nositeljem HCM-a.

Istraživanje je pokazalo da je taj prag neadekvatan i da ne uzima u obzir prirodne razlike u spolu i veličini tijela. Studija je uključivala 1600 pacijenata s HCM-om, čije je stanje ispitano novom metodom koja uzima u obzir dob, spol i veličinu.

Istraživači su otkrili da je nova metoda, koja uključuje AI tehnologiju za analizu tisuća srčanih snimki, posebno korisna za žene, povećavajući prepoznavanje HCM-a za 20 postotnih bodova. Daljnja ispitivanja provedena su na podacima više od 43.000 osoba iz UK Biobank-a. Kada su primijenjeni novi personalizirani pragovi, ukupan broj ljudi identificiranih s HCM-om bio je manji, što sugerira manje pogrešnih dijagnoza.

Također je postignuta i ravnomjernija raspodjela između muškaraca i žena, pri čemu su žene činile 44% identificiranih, što potvrđuje uvjerenje da su žene ranije bile izostavljene iz dijagnostike.

Hunain Shiwani, klinički istraživač na University College London i bolnici St Bartholomew’s, koji je vodio istraživanje, izjavio je da se trenutni prag oslanja na studijama iz 1970-ih i treba biti revidiran, piše The Guardian.

“Hipertrofična kardiomiopatija je ozbiljno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje, a propuštena dijagnoza znači da bi ljudi koji mogu imati koristi od novih i učinkovitih tretmana mogli ostati nezbrinuti. Sama dijagnoza mijenja život i trebamo uložiti svaki napor kako bismo spriječili pogrešne dijagnoze”, zaključila je Sonya Babu-Narayan, klinička direktorica British Heart Foundationa i klinička kardiologinja.