Zemlje EU podijeljene oko sankcija Izraelu

Ministri iz 27 zemalja članica EU okupili su se u danskoj prijestolnici Kopenhagenu u subotu kako bi raspravljali o ratu.

Također će razmotriti prijedlog o suspenziji EU finansiranja izraelskih start-up kompanija kao početne kaznene mjere. Do sada blok nije uspio prikupiti potrebnu većinu za taj korak, a kamoli za snažnije mjere protiv Izraela.

Postoje podjele među članicama. Zemlje poput Španije i Irske žele izvršiti snažan pritisak na Izrael da obustavi napade na Palestince, dok njegovi čvrsti saveznici, poput Njemačke i Mađarske, žele malo ili nimalo djelovati.

Španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je za Al Jazeeru prije sastanka da EU radi "premalo i prekasno" i da "ništa ne postiže" kada je u pitanju situacija u Gazi. Dodao je da želi povećati pritisak na Izrael tokom sastanaka u Kopenhagenu.

Domaćin, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, izjavio je u subotu: "Svjedočimo najkatastrofalnijoj humanitarnoj katastrofi. Izrael mora promijeniti kurs. Trebamo pronaći zajednički stav. Nisam otkrivajući tajnu kada kažem da riječi moramo pretvoriti u sankcije. Danska je spremna suspendovati trgovinsko poglavlje Sporazuma o pridruživanju i uvesti sankcije vladi [izraelskog premijera Benjamina] Netanyahua i nekim ministrima u njegovoj vladi".

Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas rekla je novinarima prije sastanka: "Nisam previše optimistična, i danas definitivno nećemo donositi odluke. To šalje signal da smo podijeljeni".

Mnoge vlade EU oštro su kritikovale ponašanje Izraela tokom rata, posebno zbog smrti civila i ograničenja u dostavi humanitarne pomoći.

Oštre kritike pojačale su se nakon što je globalni monitor gladi, koji radi s Ujedinjenim narodima i velikim humanitarnim organizacijama, Integrated Food Security Phase Classification (IPC), prošle sedmice utvrdio da u Gazi postoji glad, nalaz koji je Izrael odbacio uprkos brojnim dokazima.

Međutim, članice EU podijeljene su oko zajedničkog odgovora: neke traže ekonomske mjere da izvrše pritisak na Izrael, dok druge naglašavaju potrebu za održavanjem dijaloga.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da ne bi smjelo biti ograničenja pristupu Generalnoj skupštini UN-a sljedećeg mjeseca, nakon što je SAD najavio da će odbiti vize članovima Palestinske uprave. "Sastanku Generalne skupštine UN-a ne bi trebala biti podložna nikakva ograničenja pristupa", rekao je Barrot.

Izvršno tijelo EU prošlog mjeseca predložilo je ograničenje pristupa izraelskim istraživačkim projektima finansiranim od EU, ali prijedlog do sada nije dobio dovoljnu podršku zemalja članica da prođe.

Zemlje poput Francuske, Nizozemske, Španije i Irske podržale su prijedlog, dok ga Njemačka i Italija do sada nisu podržale, kažu diplomate.

"Promjena raspoloženja na ulicama Evrope"

Al Jazeerin reporter iz Kopenhagena, Hashem Ahelbarra, rekao je da se članice EU muče s pitanjem Gaze i u vezi sa uvođenjem sankcija Izraelu. "Problem je što postoji promjena raspoloženja na ulicama Evrope", rekao je, dodajući da se pritisak na evropske političare povećava.

"Sve više ljudi širom Evrope kaže da EU nije ispunila obećanja koja je dala kada je riječ o zaštiti humanitarnog prava i ljudskih prava".

Hadja Lahbib, evropska komesarka za upravljanje krizama koja nadgleda humanitarnu pomoć EU, rekla je da je "vrijeme da EU pronađe kolektivni glas o Gazi". Govoreći novinarima u Briselu ove sedmice, nije precizirala koje mjere bi trebalo poduzeti, ali je jasno stavila do znanja da želi veći pritisak na Izrael.

"Ono što se tamo dešava proganja me i treba da proganja sve nas", rekla je o Gazi. "Jer ovo je tragedija. I historija će nas suditi".

Ukrajina također na dnevnom redu

Očekuje se da će ministri vanjskih poslova EU raspravljati i o ratu u Ukrajini te o budućnosti oko 210 milijardi eura ruske imovine zamrznute u EU u okviru sankcija protiv Moskve.

Ukrajina i neke zemlje EU, uključujući Poljsku i baltičke države, pozvale su EU da konfiskuje imovinu i iskoristi je za podršku Kijevu.

Međutim, evropske sile poput Francuske i Njemačke, zajedno s Belgijom, koja drži najveći dio imovine, odbile su te pozive.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad