"Mjesečari" li Europa prema najgoroj plinskoj krizi od 2022.?

U samo nekoliko sedmica, sukob s Iranom iz temelja je promijenio energetsku računicu Europe, piše Euronews.

Referentna nizozemska cijena prirodnog plina (TTF) porasla je s 38 € po megavatsatu na 54 € od početka mjeseca - povećanje od 70 % koje bi mart 2026. moglo učiniti mjesecem s najvećim rastom cijena plina u Europi od septembra 2021.

Podzemna skladišta plina bila su popunjena tek 28,4 %, odnosno 325 teravatsati, na dan 24. marta - 5 postotnih bodova manje nego na isti datum prošle godine i znatno ispod petogodišnjeg sezonskog prosjeka, prema Kyos European Gas Analyticsu.

Njemačka je među najizloženijima, sa skladištima popunjenima samo 22,3 %, što je pad od gotovo 7 postotnih bodova na godišnjoj razini. Francuska je u sličnoj situaciji s 22,1 %.

Nizozemska je najkritičniji slučaj na kontinentu: tamošnje zalihe pale su na samo 6,0 %, odnosno 9 TWh — manje od trećine prošlogodišnje razine i znatno ispod povijesnog minimuma za ovo doba godine. Kontrast s Iberijskim poluotokom teško bi mogao biti veći.

Portugal ulazi u krizu sa spremnicima popunjenima 85,3 %, dok je Španija na 55,5 % - obje zemlje imaju koristi od razvijenije LNG infrastrukture, manje ovisnosti o plinu u proizvodnji električne energije i snažnog razvoja obnovljivih izvora, što je strukturno smanjilo njihovu izloženost oscilacijama cijena plina.

Koliko visoko mogu porasti cijene plina u Europi?

Šok na strani ponude je strukturne, a ne privremene prirode.

Katar - drugi najveći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) s 84 milijarde kubnih metara godišnje i ključni dobavljač državama EU poput Italije, Belgije i Španije - potvrdio je da više ne može ispunjavati ugovorne obveze nakon iranskih napada ranije ovog mjeseca na industrijski grad Ras Laffan.

Popravci oštećenih kapaciteta mogli bi trajati i do pet godina.

U analizi od 22. marta, Goldman Sachs povisio je prognozu TTF cijene za drugo tromjesečje 2026. na 72 €/MWh (s prethodnih 63 €/MWh), upozorivši da će Europa morati privući LNG terete s konkurentskih azijskih tržišta kako bi adekvatno napunila skladišta prije sljedeće zime.

Nepovoljan scenarij, u kojem energetski tokovi kroz Hormuški tjesnac ostanu smanjeni deset sedmica umjesto šest, mogao bi podići prosječnu ljetnu TTF cijenu 2026. iznad 89 €/MWh, prema procjenama banke.

Teško nepovoljan scenarij, uz veća dugoročna oštećenja katarske infrastrukture, mogao bi dovesti do cijena iznad 100 €/MWh tokom cijelog ljeta. Anketa energetskih analitičara koju je proveo Montel News donosi još oštrije procjene.

Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren tri mjeseca, cijena TTF ugovora za sljedeći mjesec mogla bi porasti na oko 90 €/MWh, prema kompanijama Wood Mackenzie i Montel Analytics.

Na gornjoj granici, Ole Hvalbye, analitičar roba u švedskoj banci SEB, upozorava da bi cijene u tom scenariju mogle dosegnuti između 115 i 155 €/MWh, budući da bi oko 28,6 milijardi kubnih metara LNG-a bilo uklonjeno s globalnog tržišta.

Zatvaranje od šest mjeseci, prema anketi, podiglo bi prosječnu TTF cijenu na gotovo 160 €/MWh - što Hvalbye opisuje kao "stisak poput onog iz 2022. ili još gori", uz potencijalne cijene između 145 i 240 €/MWh te gotovo nemoguće punjenje skladišta za sljedeću zimu.

Za kontekst, TTF je dosegnuo vrhunac od 345 €/MWh u augustu 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. To je brojka koja ima značaj daleko izvan energetskih tržišta.

Europska ranjivost na plin nije ravnomjerno raspoređena

Europa je u ovu krizu ušla već u krhkom stanju.

Što to znači za kućne račune za energiju?

Za europska kućanstva šok je stvaran, ali nejednako se prenosi na račune za energiju.

U ekskluzivnom intervjuu za Euronews, Giuseppe Moles, izvršni direktor Acquirente Unico, italijanskog javnog tijela koje upravlja opskrbom energijom za regulirano tržište, objasnio je mehanizam prijenosa.

Kod plina, prijenos troškova je direktan. Italijanski regulator ARERA odredio je cijenu zaštićenih kupaca na 35,21 €/MWh za februar, ali je upozorio da ta brojka još ne odražava poskupljenja nakon eskalacije.

Cijene električne energije također rastu, jer viši troškovi plina utječu na veleprodajna tržišta, ali je učinak na maloprodajne cijene ublažen.

"Tržište električne energije već djelomično uračunava šok s plinom", rekao je Moles, procjenjujući učinak na kućne račune na nekoliko postotnih bodova, zamjetno, ali daleko manje od rasta od 60–70 % na veleprodajnom tržištu plina.

Kod goriva, pritisak se širi i izvan cijena nafte, uz više troškove prijevoza, osiguranja i rafiniranja duž cijelog opskrbnog lanca.

"Pravo usko grlo je rafiniranje", rekao je Moles.

Italija povećava uvoz plina iz Alžira: Hoće li to biti dovoljno?

Iako je Italija u boljoj poziciji od prosjeka EU, sa skladištima popunjenima 43,9 %, Moles upozorava da je neposredna prijetnja više cijena nego fizični nedostatak plina.

To objašnjava poteze premijerke Giorgia Meloni prema Alžiru, već najvećem italijanskom dobavljaču plina putem plinovoda. Moles je taj potez opisao kao "racionalan i važan izbor", ističući ulogu Alžira u jačanju sigurnosti opskrbe.

No upozorio je i da se njegov učinak ne smije precijeniti.

"Alžir može ublažiti učinak za Italiju, ali ne može sam neutralizirati posljedice sistemske krize u Perzijskom zaljevu", rekao je, naglašavajući kako poremećaji oko Hormuškog tjesnaca i dalje oblikuju globalne cijene energije.

"Ne bih očekivao ponavljanje scenarija iz 2022., već razdoblje povećane volatilnosti s trajnim skokovima cijena. Mnogo će ovisiti o otpornosti opskrbe i kretanju globalne potražnje u nadolazećim mjesecima", dodao je Moles.

Kakav bi mogao biti utjecaj na inflaciju?

Trend smanjenja inflacije u Europi u posljednje tri godine završio je, barem kratkoročno.

Goldman Sachs očekuje da će ukupna inflacija u eurozoni porasti na 2,7 % na godišnjoj razini u martu, značajno više u odnosu na 1,89 % u februaru, gotovo u potpunosti zbog energije, za koju se predviđa skok s -3,1 % na +5,9 % u samo jednom mjesecu.

Srednjoročna putanja također se naglo promijenila: sada se očekuje prosječna inflacija od 2,9 % tokom 2026., s vrhuncem od 3,2 % u drugom tromjesečju. Temeljna inflacija (bez energije i hrane) također bi mogla rasti, dosežući 2,5 % u trećem tromjesečju, kako se troškovi energije prelijevaju u cijene usluga i prijevoza.

Učinak neće biti jednak posvuda: Njemačka se suočava s rastom cijena dizela od oko 25 % na mjesečnoj razini krajem marta, dok je Španija djelomično ublažila udar prepolovivši PDV na većinu energenata.

Ekonomistica Katya Vashkinskaya izjavila je da se očekuje rast inflacije u Njemačkoj na 3,0 % u ,martu (s 2,0 % u februaru). No smjer je isti u cijeloj Europi. Prozor u kojem je Europska centralna banka mogla uvjerljivo tvrditi da je na putu prema cilju inflacije od 2 % sada je zatvoren.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad