U slučaju južne konekcije ima više informacija. Što ih više dobijate jasnije je da će to teško ići.

Almir Bečarević nekadašnji direktor BH gasa tvrdi kako se u ladicama Vijeća ministara godinama nalazio međunarodni sporazum o plinskoj Južnoj interkonekciji BiH I Hrvatske, dok je istovremeno HDZ u Federalnom parlementu opstruirao donošnje zakona o plinovodu tražeći da se iz cijele priče izbaci BH Gas. Ni jučerašnja sjednica Vijeća ministara, tvrdi ništa nije riješila, pregovaračkog tima nema, jer nema federalnog zakona.

“Pregovrački tim nije formiran. Što će vam odluka Vijeća ministara ako nemate pregovarački tim. A pregovarački tim je uslovljen Zakonom o Južnoj interkonekciji gdje će biti izbačen BH gas”., kaže Bačarević

Južna interkonekcija dio je Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za BiH i druge za države u regiji. Za BiH plin bi ušao preko Zagvozda Kod Imotskog pravcem Posušja-Novog Travnika sa odvojkom za Mostar, u konačnici prema Zenici I konačno Sarajevu.

Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji u Predstavničkom domu FBiH usvojen je još u decembru 2021. godine, zapeo je u Domu naroda nakon amandmana delegata koji dolaze iz HDZ-a. Uz ostalo sporan je bio BH gas.

“Ovo je strateški projekat za BiH I mi ga podržavamo, ali ne podržavamo dvije faze projekta. Sporno je I to što u svemu nema predstavnika kantona kroz koje bi gasovod trebao proći, na to ne možemo pristati. Što se tiče BH Gas-a tu kompaniju potresaju mnogi skandali”, rekao je Damir Džeba, šef Kluba delegata HDZ u Domu naroda FBiH.

U međuvremenu i nacrt i prijedlog ovog zakona iz procedure je nedavno povukla nova Vlada FBiH. Premijer Nermin Nikšić kazao

“To je nešto što ćemo ovdje unutar vlade da rješavamo. Moj lični stav bilo bi dobro da imamo obje konekcije kao sreće da imamo više”, kazao je Nikšić.

Novinari su pitali i Elmedina Konakovića, da li se razmišlja o nekoj novoj kompaniji, ministar vanjskih poslova BiH i lider NiP-a odgovorio

“Ako se dogovorimo da ima nova kompanija u Mostaru onda će ona preuzeti dio odgovornosti, ako se dogovorimo da postoji podružnica BH Gasa na njoj će biti odgovornost. Sve je stvar dogovora, ali skuplji plin se ne bi smio plaćati”, naveo je Konaković

Za južnu interkonekciju Evropska banka za obnovu I razvoj odobrila je 101 milion eura kredita, američki razvojna agencija donirala pola miliona dolara za izradu projektne dokumentacije. Projekat Plinovoda čiji je nositelj BH gas godinama je bio na listi prioriteta Evropske energetske zajednice. Više ne, tvrdi stručnjak za energetiku Nihad Harbaš koji dodaje da je BiH jednostavno zakasnila I joj ne trebaju ni južna ni istočna interkonekcija.

“Da li će i ova Južna interkonekcija imati dovoljan broj korisnika, da li taj gas i pod kojim uslovima može doći u Sarajevo obzirom da se sada 70 posto koristi isključivo za grijanje. I to šet sedam mjeseci. Američka administracija, evropska politika je to podržavala ovaj projekt ukoliko bi se taj gas koristio za prozvodnu elektične enrgije. BiH je zakasnila s tim projektom, a znamo da idemo ka obnovljim izvorima, a prirodni gas je fosilno gorivo I teško može biti budućnost . Prema zadnjim informacijama, I američka administracija I Evropa su odustali od toga”, naveo je Harbaš.

Radi podsjćanja, potrošnja plina u FBiH je 180 miliona kubika, a najviše otpada na Kanton Sarajevo, gdje se godišnje troši od 120-130 miliona kubika. Najveći potrošači su stanovništvo sa oko 60 miliona I toplane 40 miliona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad