U BiH su posljednjih godina veoma popularni saloni ljepote u kojima je između ostalog ponuđen i solarij kojeg, prvenstveno dame rado biraju, kako bi se "pripremili" za ljeto, odnosno da bi izgledali ljepše na plaži, a popularan je i tokom ostatka godine.

Jedan od tretmana ljepote u salonima je i manikura, ali i nadogradnja noktiju prilikom koje se koriste UV lampe.

No, iako se prije nagađalo da je sunčanje u solariju okidač za razvoj melanoma, to je sad i naučno dokazano, a o povezanosti te dvije stvari, melanomu općenito, kao i kako se zaštititi od tog raka, razgovarali smo sa dr. spec. med. Zejnom Velagić, specijalistom dermatovenerologom.

S obzirom na to da je u Hrvatskoj, prema posljednjim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, porastao broj oboljelih od melanoma, da li je takav  slučaj i u BiH, odnosno je li primijetan broj oboljelih?

– BiH nema jedinstveni registar oboljelih od raka. Stoga nam javno nije poznat tačan broj oboljelih od melanoma u BiH i Sarajevu. No, prema podacima prijavljenim Internacionalnoj agenciji za istraživanje karcinoma pri WHO, broj pacijenata raste.

U podacima Hrvatskog zavoda stoji da rizik od melanoma prijeti i ljudima koji odlaze u solarij, kao i da je povezanost te dvije stvari sada i naučno dokazana. Kakvo je Vaše iskustvo sa pacijentima koje ste liječili i da li su više obolijevali oni koji su išli u solarij?

– Solarij koristi koncentrovane UV zrake koje napadaju kožu, a koža se pokušava odbraniti tako što proizvodi više pigmenta i dolazi do tamnjenja tena. Tamnjenje tena ili preplanuli ten je rezultat oštećenja kože i to dovoljno govori da se i rak kože mnogo lakše razvija na takvoj koži. Osobe koje posjećuju solarij ili se sunčaju, imaju kožu sa znakovima preuranjenog starenja, zadebljanja kože, pigmentacije, kapilare, prekancerozne promjene koje vremenom mogu preći u karcinome poput SCC i BCC.

U Hrvatskom zavodu napominju da je ista stvar i sa kozmetičkim tretmanom, odnosno geliranje noktiju kod kojeg se koriste UV lampe kojim se nokti suše. Da li vi imate takve podatke, odnosno da li ste imali pacijente koji imaju probleme zbog čestog odlaska na takve tretmane?

– UV zrake, kada se koriste bez potrebe, su štetne pa bilo u solariju ili drugim lampama. Održavanje lične higijene i čistoće noktiju je veoma važno ali je bitno da se instrumenti koji se koriste kao i ostala sredstva i površine dezinfikuju. Imala sam pacijente koji su nakon manikure ili pedikure zadobili gljivična oboljenja noktiju, bakterijske infekcije oko noktiju, virusne bradavice na prstima i tabanima.

Dr. Velagić je kazala i da se osobama koje spadaju u jednu ili više navedenih skupina preporučuje dermatoskopija.

“Dermatoskopija je brza, efikasna, bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda koja pomaže u razlikovanju zloćudnih (malignih) od dobroćudnih (benignih) pigmentnih promjena na koži uvećanjem od 6 do 200 puta. Najčešće se koristi za pregledanje i praćenje mladeža. Dermatoskopijom je moguće pratiti mladeže ili izrasline prije nego se donese odluka o odstranjivanju istih. Dermatoskopija se uglavnom koristi u svrhu ranog otkrivanja melanoma i praćenje suspektnih promjena“, objasnila je.

Koliko je uspješno liječenje melanoma, da li je dugotrajan proces, ima li recidiva i kolika je smrtnost?

–Melanom, ukoliko se otkrije u ranom stadiju, može se u potpunosti ukolniti. Uklanjanje se radi hirurškim putem. Recidivi su mogući, nekada je razlog nedovoljno uklanjanje tkiva tokom hirurgije. U slučajevima kada je melanom progredirao dublje u kožu ili čak kada su zloćudne stanice krvotokom dospjele u limfne žlijezde ili druge organe poput mozga, smrt brzo nastupa. Liječenje u tim slučajevima je palijativno da se pacijentu olakša bol i umanje druge smetnje uzrokovane metastazom karcinoma, istakla je te navela preventivne mjere melanoma:

“U prevenciji raka kože melanoma nabrajamo zaštitu od pretjeranog izlaganja suncu, izlaganje solariju, redovne dermatoskopske preglede kod dermatologa te samopreglede. Ne zaboravimo da je preplanula koža ostećena koža i da djecu treba štititi od pretjeranog izlaganja sunca. Posebno se treba izbjegavati izlaganje suncu izmedu 10.00 i 16.00 sati. Za zaštitu od sunca koristite šešire, kape, druga pokrivala za glavu i tijelo, te naočale i kreme sa zaštitnim faktorom 30 ili 50 koje ćete aplicirati svaka 2-3 sata. Ukoliko uočite promjene na koži, na mladežu ili novi mladež, novu fleku, javite se dermatologu za dermatoskopski pregled radi pravovremene dijagnostike i adekvatnog liječenja“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.