"Smrt fašizmu, sloboda narodu!", odjeknulo je salom u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a kada su postavljeni temelji savremene državnosti Bosne i Hercegovine.

Na osnivačkoj skupštini Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) BiH je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj svi narodi moraju imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.

Zasjedanje je počelo u 19 sati, a završeno je u četiri sata ujutro.

Tada je 247 vijećnika iz svih dijelova BiH izglasalo 25. novembar kao Dan državnosti te je usvojena Rezolucija u kojoj je izražena odlučnost da BiH bude zabratimljena zajednica,  koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

No, u danima stvaranja BiH i vraćanja njene državnosti, koju je izgubila  1463. godine kada je okupirana i kada je potpala pod Osmansko carstvo, nisu svi bili saglasni. Naime, neki članovi Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) su željeli da BiH bude autonomna pokrajina.

Pokrajinski komitet KPJ je, pak, tražio da BiH ima isključivo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, odbacujući svaku mogućnost da se BiH priključi federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj.

Presudu je donio Josip Broz Tito, predsjednik SFRJ. “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”, kazao je.

Odluka o državnosti BiH potvrđena je i na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, 29. novembra 1943. godine.

Danas se Dan državnosti BiH smatra praznikom i obilježava samo u bh. entitetu Federacija BiH dok je 25. novembar u bh. entitetu Republika Srpska obični radni dan.