Koliko tableta košta Bosnalijek naziv je priče koju je objavio Centar za istraživačko novinarstvo. Priča govori o ruskim investitorima koji su uz pomoć lokalnih berzanskih aktera preuzeli sarajevski Bosnalijek.

Novinari CIN-a Azhar Kalamujić i Jasna Fetahović u jutarnjem programu N1 televizije govorili o priči koju su uradili.

2013. kada je Haden preuzeo većinski paket dionica Bosnalijeka, ova investicija je najavljivana kao spas za Bosnalijek. Sada, kada se klupko odmotalo, Bosnalijeku se duguju milioni maraka.

“Rečeno je da se radi o uspješnoj kompaniji čiji je rast uzlazan, ali godinu i po nakon te najave komapnija je propala. Bosnalijek je isporučio lijekove u vrijednosti 75 miliona KM, a pri tome nije uspjela vratiti 28 miliona KM. Već dugo postoji priča da je Haden kupac Bosnalijeka. On je vlasnik 29,95 posto dionica Bosnalijeka“, rekao je Kalamujić.

On je dodao da u CIN-u imaju dokumente da je Haden bio posrednik.

“Off shore kompanija je stvorena kada je nastala i Imperija farma. Haden u Luksemburgu, a Imperija farma u St. Petersburgu. Upotreba Hadena je uslijedila 2012. godine kada Haden kupuje rusku kompaniju, ona posuđuje novac Hadenu kojim kupuje Bosnalijek“, kazao je Kalamujić.

Jasna Fetahović je kazala da je ovo istraživanje aktivno trajalo šest mjeseci.

Sve firme koje su umiješane na bilo koji način, njihovi krajnji vlasnici su off shore kompanije.

“Pokušaj doći do vlasnika kompanije je u poređenju sa babuškama, u nedogled se otvaraju kutije. Na kraju put vodi u neka egzotična mjesta, off shore oaze, gdje se ne daju podaci o vlasnicima“, istakao je gost Novog dana.

Na pitanje koliko su se u cijeloj ovoj priči oglušile institucije BiH, naprimjer Agencija za vrijednosne papire recimo, Kalamujić je odgovorio:

“Ljudi koji su sudjelovali u trgovinama dionicama će biti priča koja će biti objavljena uskoro. Protiv njih su vođene istrage u raznim zemljama, te imaju mjere zabrane trgovanja. Oni su sudjelovali u kupovini od malih dioničara, te preko brokerske kuće Eurohaus prodavali Hadenu.“

Fetahović je kazala da je bilo teško doći do papira i dokumenata, jer institucije nisu izlazile u susret, ali prijetnji i neugodnih situacija nije bilo.

CIN vrlo često razoružava kriminalce, objavljuje istraživanja priča bitnih za zemlju.

“Poštujemo maksimalno novinarske standarde i sve dokumentujemo, zato se nikada nismo našli u situaciji da dobijem neku tužbu“, kazala je Fetahović.

Gosti Novog dana su kazali da su direktora Bosnalijeka bezuspješno čekali mjesec i po dana za razgovor.

“Za razgovor nisu bili raspoloženi ni ostali koji se dovode u vezu sa ovom pričom. Imamo konkretna pitanja za njih i voljeli bismo da su nam dali odgovore na ta pitanja.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.