Siromaštvo dovodi do toga da sve veći broj ljudi prosi kako bi preživjeli. Ljeto je počelo i u glavnom gradu BiH raste broj turista, ali istovremeno raste i broj prosjaka. Istražili smo ko prosi na ulicama Sarajeva, te da li policija kažnjava takva djela.

Fatimi Spahović sa osamdeset godina nije problem raditi na ulici. Kod kuće i djeca i unučad su bez posla, a minimalna penzija, kaže, nije dovoljna za preživljavanje. Prodajom cvijeća na sarajevskoj Baščaršiji, pored osnovnih namirnica, uspije pokriti ostale troškove. Sramota je, kaže, da ko god može raditi prosi na ulici.

“Lažu kada kažu da se ne može zaraditi. Kada ja mogu stara raditi sa 80 godina mogu i oni. Šta ćeš pružati ruke? Ali uvijek se neko nađe da im da“, kazala je Fatima Spahović.

No, većina ljudi na ulici ne ide Fatiminim stopama.

Veći broj turista znači i veći broj prosjaka na ulicama Sarajeva. Iz MUP-a KS kažu da represivne mjere, sve dok građani i turisti darežljivo reaguju na ispruženu ruku na ulici, ne mogu riješiti ovaj problem.

Zakonska regulativa za prosjačenje predviđa sankcije, većinom novčane, od 300 do 900 maraka. Broj prekršaja za prosjačenje je u konstantnom porastu, kao i broj prosjaka na ulici. Prosjačenje u Sarajevu čini više od polovine ukupnog broja prekršaja iz oblasti javnog reda i mira.

“Dešava se u različitim vremenskim periodima, znajući da su došli turisti. Postoji svjesnost da su to dani kada se najviše može zaraditi. To motiviše ljude da, bez obzira i na sankcije, ponovo izađu na ulice Kantona Sarajevo“, izjavila je Mirsada Poturković, Centar za socijalni rad Sarajevo.

“Kada je riječ o povratnicima, uočeno je da imamo veliki broj povratnika u činjenju ovih krivičnih djela i ono što je vrlo bitno reći jeste da je vrlo mala naplativost krivičnih prijava kada govorimo o sankcioniranju ovih prekršaja. Svjesni smo i činjenice da je naš narod dobre duše, da želi pomoći ljudima u potrebi. Međutim, moramo reći da ovo nije najbolji način za pomoć ljudima u potrebi“, kazao je Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a KS.

Građani i turisti pored djece i starijih osoba na ulici, kažu, ne mogu tek tako proći.

Prosjačenju su najviše izložena romska djeca dobi od 6 do 14 godina. Stručnjaci upozoravaju da je u socio-ekonomskoj krizi prosjačenje postalo naše prirodno okruženje.

“Definitivno pitanje prosjačenja i rada na ulici ne smijemo vezati samo za djecu romske populacije, nego za djecu, pa i odrasle ljude koji su socijalno, ekonomski i egzistencijano ugroženi i koji kroz prosjačenje nalaze nove strategije preživljavanja“, rekla je Andrea Žeravčić, direktorica Save the Children.

Darežljivi građani i turisti nisu svjesni da kada udjele marku dugoročno ne pomažu u rješavanju strategije preživljavanja ovih ljudi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.