Članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" položili su danas vijenac na spomen-kapelu pripadnika Mlade Bosne i na taj način obilježili godišnjicu atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, koji je ujedno bio i povod za početak Prvog svjetskog rata.

Na današnji dan 1914. godine, u Sarajevu, član “Mlade Bosne” Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda u kojem je ranjena i preminula i njegova supruga Sofija Hotek. Principov atentat je bio drugi pokušaj ubistva austrugarskog prestolonasljednika tog dana.

“Prvi pokušaj je bio Nedeljka Čabrinovića, jedan most niže od Latinske ćuprije. Bačena je bomba, Čabrinović je bacio bombu na auto u kojem se vozio nadvojvoda. Ljudi koji su bili u pratnji su ranjeni. Na insistiranje nadvojvode program posjete je nastavljen do Vijećnice. Vjerovatno da se nisu nadali da ima još raspoređenih atentatora. Otišli su do Vijećnice, gore održali sastanak sa našim bosanskim zvaničnicima i po povratku se desio taj drugi atentat Gavrila Principa“, ispričao je Muamer Fazlić.

Javnost atentat na Franza Ferdinanda doživljava na različite načine. Jedni Gavrila Principa smatraju zločincem, a drugi herojem. Ono što je istorijski sigurno je da su članovi “Mlade Bosne” bili svih konfesija i da je njihovo neprijateljsko raspoloženje bilo okrenuto isključivo prema Austro-Ugarskoj koju su smatrali za okupatora.

“Mnogi žele da promjene istoriju, točak istorije. Organizacija “Mlade Bosne” se borila i zalagala za jedinstvo južnih slovena na ovom prostoru. Oni nisu imali druge pobude osim da ujedine narode Bosne i Hercegovine, bez obzira da li su Muslimani, Hrvati, Srbi, Jevreji ili ostali“, rekao je Milivoje Čavarkapa.

Sarajevski atentat, bez obzira na istorijsko viđenje događaja, ima turistički značaj. Sarajevski muzej je danas jedna od nezaobilaznih turističkih atrakcija u glavnom gradu BiH.

“Mislim da mnogo ljudi ne zna šta se ustvari dogodilo. Znaju da je ovdje počeo Prvi svjetski rat. Ali ne znaju nužno ko je ubio nadvojvodu. Ali doći ovdje, vidjeti lokaciju i osjetiti istoriju, pomaže da razumijete šta se tačno dogodilo i ko je ubica ustvari bio. I to je veoma važno“, kazao je turista.

“U ovom gradu se desio sam čin atentata. Tako da možete vidjeti i možete pročitati o samom događaju. Ovdje možete naučiti puno više nego što nas uče istorijske knige.”

U Muzeju naglašavaju da će godišnjica koja će se obilježiti 2018. godine biti puno značajnija jer se ona ne vezuje za početak rata, nego početak mira.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.