Gost jutarnjeg programa N1 bio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Za BiH je bilo od izuzetne važnosti da se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju adaptira. Sporazum je sada na čekanju. Stav RS je da je sporazum, ovakav kakav sada jeste, vrlo štetan za poljoprivrednike. Na pitanje da li RS zaista gubi novac u poljoprivredi adaptacijom, Šarović je rekao: “Potencijalno neki sektori mogu da trpe štetu, to je jasno, posebno mljekarski sektor i sektor mesa i mesnih prerađevina u određenoj mjeri. Roba bi išla bez carina i trpila bi država, ali u pregovorima ne možete sve da dobijete ili sve da izgubite. Ako nešto dobijete, morate nešto i da date“.
Na pitanje je li veća šteta ostati u ovom raskoraku između EU i unutrašnjih problema je odgovorio: “Problem je što je ovo pitanje postalo političko. Ja ne gledam crno-bijelo, treba sagledati ne samo novčani iznos, odnosno koliko novca dobijemo na jednoj strani, a koliko na drugoj gubimo. Trebamo gledati ukupan aspekt, a to je kandidatski status. Činite novi korak koji bi dao nove mogućnosti poljoprivrednom sektoru. Teško je razgovarati pred lokalne izbore jer pametni ljudi šute, a govore političari. Vrlo je važno da ova zemlja dobije kandidatski status tako da u tom smislu smatram da bi bilo pametno da još jednom sjednemo i da se dogovorimo kojim putem da idemo dalje“.
Tokom pregovora BiH je tražila fazno prilagođavanje SSP-a, što bi podrazumijevalo da naša zemlja u narednih pet godina postepeno daje carinske ustupke zemljama EU-a, sve do potpune liberalizacije. Ipak, Evropska komisija nije pristajala na dužinu trajanja faznog prilagođavanja, tako da trenutno nije jasno kakvi su uslovi dogovoreni.
“Kada dobijete adaptirani SSP dobije se niz tarifnih brojki i cifara u kojima se običan čovjek ne bi mogao snaći. Pregovarački tim je razgovarao i uvijek tražite da bi dobili nešto više. Evropska komisija je u startu tražila da se retroaktivno primijeni SSP, a tražili su 200 miliona da im isplatimo odmah i sporazumom smo uspjeli da to eliminišemo. Dobili smo fazno prilagođavanje ne na pet nego na tri godine. 2006. i 2008. godine, kad smo pregovarali o CEFTA-i, sve smo dali na nulu jer smo procijenili da je to uredu i da želimo da budemo dio CEFTA-e. 2007. i 2008, kada smo potpisali SSP, rekli smo da ćemo dati mnogo toga, odnosno da robe dođu iz EU ali da budemo dio procesa, odnosno da potpišemo SSP. Nisam nikad previše hvalio SSP, smatram da zemlja treba da dobije više“, komentarisao je Šarović.
O tome koliko ima političke volje je rekao: “Atmosfera je zatvorena, progovaraju drugi ljudi, vrlo je teško i mislim da smo bili mudri, ne bi ove godine organizovali izbore nego za neke dvije godine“.
I popis stanovništva je jedan od uzroka zastoja BiH na putu ka EU. Rezultati će biti objavljeni 30. juna. Šarović je najavljivao da će tražiti od direktora Jukića da povuče svoju odluku.
“Popis je zatrovao atmosferu BiH i pogoršao je političku situaciju i ne znamo još koje su posljedice. Popis stanovništva je kredibilan i ima tu težinu ukoliko bude donesen zajednički konsenzusom, dogovorom svih strana. Nisam preveliki optimista i šteta što smo sve ovo radili. Popis je jako važan, a za nas posebno jer ga donosimo poslije toliko godina. Ne znam šta će se dešavati, koje rezultate će Jukić da objavi – da li samo ukupan broj stanovnika ili druge brojke. U ovoj zemlji može da uspije ono što zajednički dogovorimo“, istakao je.
Na pitanje zašto se RS plaši rezultata popisa, Šarović je odgovorio: “Mislim da RS i njeni organi koji su sprovodili popis nisu bili dovoljno ažurni i to je za raspravu poslije, a da li se RS plaši, mislim da ne. Ovdje je u pitanju nešto drugo, jedna vrsta kampanje koja se stvorila u ove dvije-tri godine koja je to učinila visokopolitičkim pitanjem. Ja sam Jukiću rekao ‘Zašto to činiš, uveo si nas u tako nešto i morao si da pretpostaviš da ćeš da nas uvedeš i u spiralu sukoba kojima ne vidite kraj‘”.
BiH je zabranila uvoz mesa i stoke iz Srbije, Makedonije i Bugarske. O tome da li je ta odluka još na snazi je kazao: “To pitanje će danas biti na sjednici Vijeća ministara BiH pod oznakom ‘hitno’. Smatrao sam da ovo izvršno tijelo mora da bude upoznato s tim. Moramo poduzeti niz mjera kako se bolest ne bi proširila u BiH i kako ne bi nanijela velike štete. Ako bi se to desilo, došlo bi do apsolutnog uništavanja stočnog fonda kako bi se bolest iskorijenila. Zemlja bi se našla na listi nepoželjnih za izvoz. U ovo se trebaju uključiti svi i treba da bude urađena dezinfekcija čitavog drinskog područja jer bolest prenose i ptice, komarci, tako da je vrlo rizično u tom prostoru. Danas ću zatražiti da Vijeće ministara zatraži od granične službe da se pojača nadzor na granici sa susjednim zemljama, posebno sa Crnom Gorom i Srbijom“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
