Danas je izašao 25.000. broj Oslobođenja, bosanskohercegovačke novine koja nije prestala izlaziti ni tokom opsade Sarajeva. Prvi broj Oslobođenja odštampan je 30. augusta 1943. Iz redakcije Oslobođenja je izvještavao Edib Bajrović.

Oslobođenje je list koji je učestvovao u kreiranju historije BiH i postoji više od 70 godina. Osnovan je kao sredstvo narodnooslobodilačkog fronta i uvijek je bio borac za građanska prava. Novinari i urednici kažu da je 25.000. broj ovoga lista samo brojka u odnosu na ono što je ovaj list preživio, prošao, i na koji način je učestvovao na kreiranju javnosti BiH.

Danas će biti organizovana prigodna ceremonija pred zgradom Oslobođenja i sve je u duhu slavlja i obilježavanja ovog velikog događaja.

Kada je osnovan ‘43. godine, Josip Broz Tito je tada rekao da će Oslobođenje biti objektivan socijalistički informator i ostao je to i ‘90-ih godina.

Bajrović je razgovarao sa urednicom Oslobođenja Edinom Kamenica.

“Uvijek se na neki način plašim krupnih riječi, ali ovo što se danas dešava i taj 25.000. broj je zaista nešto veliko u mome ličnom životu, a mislim da bi trebalo da bude veliko i građanima u cijeloj BiH. Na neki način je Oslobođenje opredjeljivalo moj život i kad nisam bila toga svjesna. O meni je Oslobođenje napisalo tekst kada sam imala 2,5 godine i nakon toga život me stalno nosio prema Oslobođenju, a od ‘93. godine, kada sam ušla u Oslobođenje, opredijelilo je moj život i udarilo temelj svemu onome što sam ja, neovisno što sam novinarka“, komentarisala je Kamenica.

Kazala je kako je njen stav da nema malog ili velikog teksta. “Ima samo tekst kojeg novinar treba da uradi što profesionalnije i ne želim velike atribute da upotrebljavama, ali u ovoj redakciji razni ljudi, kolone ljudi su prolazile, koji su prije svega stremili tome da budu profesionalci u novinarstvu i to je ono što je održalo ovu novinu. Kada sam pripremala ovaj broj, koga god sam nazvala od kolega, svi su, ne da su prihvatili da napišu tekst, nego su mnogi od njih i zaplakali i rekli su da će napisati prilog iz srca. Oni su uvijek ostali vezani za Oslobođenje“, kazala je.

“Oslobođenje je bilo uvijek svjedok onoga što su oni bili, pratilo ih. Ljudi koji su pisali za ovaj broj kao da su se dogovarali na koji način da napišu tekst – gotovo je to sve jedna identična linija, što znači da je Oslobođenje zaista bilo dio života ljudi ove zemlje i da je sada dio ove zemlje“, istakla je Kamenica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.