Dnevni list „Oslobođenje“ slavi danas svoje 25.000. izdanje. Povodom jubileja objavljeno je posebno izadnje ovog dnevnog lista na 164 strane, a i izložene su naslovnice velikog broja izdanja koja su obilježile 73 godine postojanja ovog lista.
Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“, kaže da je „Oslobođenje“ danas prepoznat kao brend.
„Na današnjem primjerku ‘Oslobođenja’, na naše 164 stranice, to se jasno vidi. Usuđujem se reći da je jako puno bh. novinara radilo skupa s nama, pokazujući na taj način da ‘Oslobođenje’ prepoznaju kao priču o Bosni i Herecegovini“, naglašava Selimbegović.
Uprkos izazovima sa kojima se „Oslobođenje“ ali i svi printani mediji suočavaju u današnje vrijeme, izdavač Mujo Selimović tvrdi da se printano izdanje „Oslobođenja“ neće ugasiti.
„Ne bojimo se sudbine i ići ćemo ukorak sa vremenom. Ne vjerujem da će tako brzo doći do gašenja printanih medija. Negdje se to dešavalo, pa su se opet vraćali printani mediji. Vjerovatno će, na osnovu onoga što vidimo u svijetu, doći do promjena u čitanosti printanih medija i elektronskih izdanja, mi ćemo se vjerovatno organizovati i reorganizovati u tom kontekstu. Sigurno neće doći do gašenja printanog medija. Da li će on padati, koliko će padati i koliko će rasti elektronsko izdanje, to će pokazati vrijeme“, dodaje Selimović.
Direktorica udruženja BH Novinari Borka Rudić naglašava značaj „Oslobođenja“ za Bosnu i Hercegovinu, tvrdeći da se „Oslobođenje“ uz RTV BiH jedino uspjelo izboriti se sa svim problemima tokom rata i nakon rata i na taj način sačuvati samu medijsku scenu BiH.
„Ja mislim da je to jedna konzistentna urednička politika, da je to povjerenje u novinare koje su imali urednici ‘Oslobođenja’ i u ratu i poslije rata i da je to bila personalna vezanost svakog čovjeka koji je radio u ‘Oslobođenju’, od vozača Alje do sekretarice Faje do glavnih i odgovornih urednika“, kaže Rudić.
Dugogodišnji novinar i urednik u “Oslobođenju” Fahro Memić kaže da je bilo i lijepih i ružnih vremena. Tvrdi da je u ratu bilo naročito teško jer su snajperi pucali na nekoliko mjesta oko zgrade Oslobođenja, ali da su zahvaljući istrajnosti i tome što su znali za šta se bore, „Oslobođenje“ je opstalo.
„U ratu smo radili sve, svi smo radili sve. Tako da se nije osjećala razlika između urednika i novinara. Bili smo i prodavači i distributeri štampe i urednici, korektori, lektori i sve što se trebalo raditi, radilo se jer ekipa od 10 ljudi, nerijetko i sedam, je radila sedam dana u ovoj zgradi i pripremala novinu koja se svako jutro distribuirala u grad. Posljedice toga su bile te da je dvoje ljudi koji su distribuirali te novine, poginuli“, kazao je Memić.
A predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kaže da je značaj „Oslobođenja“ u tome što pomaže da se stvori ambijent za bilo kakav napredak u BiH.
„Jedno pravilno i profesionalno informiranje doprinosi jednom boljem stanju u čitavoj BiH. Mislim da ‘Oslobođenje’ doprinosi svojim korektnim informacijama i odnosu i prema vlasti i prema oporbi i svemu onome što se događa u društveno-političkom životu. Mogu reći da kvalitetno informira sve građane BiH“, rekao je Čavara.
Oslobođenje je list koji je učestvovao u kreiranju historije BiH i postoji više od 70 godina. Osnovan je kao sredstvo narodnooslobodilačkog fronta i uvijek je bio borac za građanska prava. Novinari i urednici kažu da je 25.000. broj ovoga lista samo brojka u odnosu na ono što je ovaj list preživio, prošao, i na koji način je učestvovao na kreiranju javnosti BiH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
