Zbog nejedinstva unutar države, Bosna i Hercegovina mnogo sporije realizuje velike projekte koje finansiraju međunarodni investicijski fondovi. Zbog toga brojni projekti, poput autocesta, mostova, željeznica i aerodroma još nisu ni početi, a za izgradnju svih tih objekata postoji novac u, na primjer, evropskim fondovima.
Delegacija Bosne i Hercegovine, nakon Berlina i Beča, otišla je nespremna i na Pariski samit. Sav novac koji nudi Evropska unija za insfrastrukturne projekte BiH neće moći povući, jer se različiti nivoi vlasti ponovno ne mogu dogovoriti. Ovaj put oko Državne transportne strategije, koja je ključni uvjet i nije usaglašena na nivou BiH. Drugi uvjet je djelomično ispunjen – Državni odbor za investicije je formiran, ali njegovo postojanje ignoriše Republika Srpska. Premijerka Željka Cvijanović, kao član ovog Odbora nijednom nije bila na sjednici, premda su joj redovno slati materijali.
Zbog nesloge u državi, BiH riskira da ne dobije fening od nekoliko stotina miliona eura iz evropskih fondova. No, BiH nije sama. Ona se zajedno sa ostalim državama regije mora integrisati u funkcionalnu i konkurentnu ekonomsku cjelinu.
“Koncet Evropske komisije posljednjih godina je da podržava projekte u regiji koji će osnažiti ekonomski razvoj. Ovo je prostor bivše Jugoslavije, jezici su slični i kultura i iz tog razdoblja imamo neke ostavštine prije svega industrijske i privredne povezanosti”, rekao je Zoran Pavlović.
Sada se iznova povezujemo s regijom, ali to ide sporo. BiH odlazi na evropske samite s projektima izgradnje graničnih prelaza s Hrvatskom i mostova na Savi. Na listi, koju je usaglasio Državni odbor za investicije, je most Odžak – Svilaj, čija je vrijednost 109 miliona eura, od čega je grant Evropske komisije 22 miliona. Drugi projekat je izgradnja mosta na Savi kod Gradiške, vrijednosti 105 miliona eura, uz evropski grant od 21 milion eura. Kako nam je ranije najavljeno, izgradnja mosta kod Odžaka trebalo bi da počne ove godine, a kod Gradiške naredne. To su tek dva projekta, od obećanih pet. Među njima – autocesta Gradiška-Banjaluka-Travnik-Lašva, koridora Pet Ce, željeznica od Šamca do Čapljine, proširenje sarajevskog aerodroma, te plovnog puta na Savi, uz izgradnju luka u Šamcu i Brčkom. O tim projektima više niko ne govori.
A novac za njih nam se nudi.
“Stalno gledamo kako se delegacije BiH vraćaju sa različitih skupova i govore o velikim infrastrukturnim projektima, da će u BiH doći silni milioni i milijarde i tako godinama rade, a ništa konkretno se ne događa”, izjavila je Ivana Korajlić.
Evropska unija odobrila je fond za razvoj infrastrukture, kako bi zemlje Jugoistočne Evrope cestovno, zračno i plovnim putevima bile povezane sa Zapadnom Evropom. Vlasti BiH samo prošle godine su izgubile skoro 30 miliona eura. Toliko je Evropska komisija odobrila za sufinansiranje projekata u Bosni i Hercegovini, i to samo za jednu godinu. Taj novac mogao je poslužiti bar za pripremu projekata izgradnje autocesta, mostova i aerodroma. Umjesto da uzmu novac, vlasti su se međusobno prepirale.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
