U Srebrenici nije bilo zvaničnika Srbije. Prije dva dana nikoga od bošnjačke delegacije nije bilo na pomenu srpskim žrtvama u Bratuncu, ali se ni predsjednik Republike Srpske danas nije pojavio u Srebrenici. Slične godišnjice obično su prilika za riječi izvinjenja. Koliko ih ima i koliko su iskrene?
Ko će kome biti Willy Brandt u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj? Sadašnjost svjedoči da je čin ovog njemačkog socijademokratskog političara i kancelara iz ‘70-ih kada je klečeći uputio izvinjenje za Hitlerove žrtve u ‘savremenom’ duhu Balkana još uvijek nemoguć.
VEZANE VIJESTI
“Kad u ovoj zemlji bude dovoljn broj pojedinaca koji su za pomirenje, onda ćemo da se i mirimo. Willy Brandt koga često pominju u Bosni i Hercegovini je bio samo pojedinac koji je iznio stav mnogih Nijemaca, većine pojedinaca njemačkog društva u tom trenutku koji su bili za pomirenje i suočavanje sa prošlošću. U ovom trenutnutku u BiH ja ne vidim ni da postoji suočavanje sa prošlošću na pravi način – katarzični, ni da postoji želja za pomirenjem. Prema tome – nema trenutka, nema magije, nema čarobnog štapića. Pomirenje je jedan težak put, ali prije svega pojedinačni”, smatra Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka.
Novija istorija poznaje pojedinačne činove izvinjenja. Boris Tadić bivši predsjednik Srbije više puta izvinio se žrtvama Srebrenice i Vukovara.
“Otišao sam u Srebrenicu zato što je neko pobio hiljade ljudi tamo i smatram da je elementarni red da se ukaže poštovanje prema tim žrtvama i kaže riječ izvinjenje u ime naroda kome sam bio predsjednik tada svima koji su trpjeli takve žrtve. Potpuno je normalno da i predstavnici drugih naroda to isto učine jer su zločini učenjeni i prema mom narodu”, ističe Tadić.
Nakon Tadića je krenulo. Riječi pomirenja u ime srpskog naroda 2013. izrekao je Tomislav Nikolić. U Parlamentu Bosne i Hercegovine izvinjenje za sve žrtve uputio je i nekadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Bakir Izetbegović gostujući u srbijanskim medijima tražio je oprost za zločine koje je počinila Armija Republike Bosne i Hercegovine rekavši da se izvinjava za svakog ubijenog nevinog čovjeka. U ime Republike Srpske, prije svih – 2004., izvinjenje za Srebrenicu uputio je tadašnji predsjednik Dragan Čavić.
“Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ni sa čim”, govorio je tada Čavić.
I stižemo do danas. Zvaničnika Srbije u Srebrenici nije bilo za razliku od prošle godine. A ove je godine Bakir Izetbegović posjetio Kazane – mjesto zločina i stradanja sarajevskih srpskih civila i odao počast žrtvama. Potom mu je stigao poziv od predsjednika Srbije.
“Hajde da mi koji sada predstavljamo države – i ja sam to predlagao gospodinu Izetbegoviću, nikada nije prihvatio – da mi zajedno odemo, evo Petrovdan je mogli smo da odemo zajedno i na stratiše srpskom narodu i na stratište Bošnjaka da se pokaže da saučestvujemo u tom bolu i prema jednima i drugima. Ne možete da saučestvujete samo u bolu svog naroda. Onda ste jednostran čovjek”, izjavio je Nikolić.
“Svi smo mi preživjeli neke tragedije i uprkos razdirućem bolu naša je obaveza prema onima koji nisu preživjeli da nastavimo ovu zemlju činiti boljom. Niko se nije rodio sa mržnjom prema drugom čovjeku zbog boje njegove kože, porijekla ili religije. Ljudi se, nažalost, uče da mrze. Neka se zato oni koji negiraju i prešućuju genocid u Srebrenici zamisle nad učinjenim i pomire sa najtamnijom mrljom u svojoj istoriji. Jedno moraju znati prihvatanje i priznavanje istine prvi je korak ka istinkom pomirenju”, kazao je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović.
I tako. Izvinjenje za izvinjenjem u društvu doživi različite interpretacije – od iskrenog do neiskrenog. Čin nekog ovdašnjeg Willyja Brandta, sasvim sigurno, još nismo ugledali.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
