U Memorijalnom centru Potočari jučer je klanjana dženaza i obavljen ukop 127 identifikovanih žrtava srebreničkog genocida. Danas slika Srebrenice izgleda dosta drugačije nego što je to bilo jučer, a o tome smo razgovarali i sa Ćamilom Durakovićem, načelnikom Srebrenice.
“Noć prije obilježavanja objavio sam fotografiju centra Srebrenice, gdje su bile hiljade ljudi. To je rijetko mjesto gdje se spaja sreća i tuga. Sreća zbog ljudi, a tuga zbog razloga što su tu”, kazao je Duraković u uvodu.
“Tokom godine, nemamo tu pažnju da dijelimo bol. Naše poruke upućene jučer su poruke budućnosti – zbog prošlosti. Naši građani ostaju u Srebrenici, i na to upozoravamo nakon 11. jula”, kaže Duraković.
Svjetski mediji jučer toliko nisu obratili pažnju na obilježavanje 21. godišnjice genocida u Srebrebrenici, dok su regionalni mediji to pomno pratili.
“Svi su ovdje prisutniji 11. jula. Prošlogodišnji dolasci visokih zvanica, predsjednika iz regije, premijera Srbije – mediji su pratili, ali su otišli u smjeru pojedinaca koji su bitniji od datuma. Ove godine bilo je nekoliko kamera iz Turske zbog Mevluta Cavusoglua, prošle godine je bila hrvatska predsjednica – bilo je više kamera iz Hrvatske…”, ističe Duraković, dodavši:
“Mediji marginaliziraju žrtve i komemoraciju, tu naravno govorim o medijima koji prate zvaničnike. Svjetsko javno mnijenje se sjeća da je 11. juli godišnjica genocida”, tvrdi Duraković.
A kakvu to Srebrenicu, odnosno kakav život u tom bh. gradu se želi prezentovati između svakog 11. jula?
“Želio bih da pošaljem pozitivne poruke projekata koje smo uradili – a manje su u fokusu. Senzacija je jučer bila vijest da je neko prodavao suvenire i ćevape, a niko nije pominjao žrtve. Iz Srebrenice idu smiješne i tužne vijesti”, kaže Duraković te nastavlja:
“Mi imamo Superar muzičku školu, imamo multietnički FK Guber, jedini takav u RS – barem u ovom dijelu, imamo projekat Srebreničke kocke gdje rade mladi ljudi, imamo Prevent koji zapošljava multietnički sastav”.
Život nakon 11. jula
“Ovdje se život odvija i nakon 11. jula, i svi rade zajedno. Naša djeca će sa osmijehom pobijediti tešku prošlost. Postoje dani tuge i sjećanja, postoje i naši pogledi na prošlost. To nas ne spriječava. Pomirenje je proces i nećemo stati. Narednih 100 godina ćemo izgraditi da budu sretnije od proteklih 100”, izjavio je načelnik opštine Srebrenica.
Komentarisao je i Marš mira, kao aktivnost koja je spontano krenula 2005. godine – a do 2016. godine je prerasla u globalni događaj, budući da su u Srebrenicu stizali ljudi sa skoro svih krajeva svijeta.
“To je živo sjećanje na Srebrenicu i povlači dosta ljudi sa sobom. Ljudi putuju pješice do Nezuka, a onda do Srebrenice, ali želim upozoriti da ovo prerasta naše kapacitete, i mislim da država BiH treba preuzeti aktivnosti oko Marša mira – ako ne želi da one stanu. Kažem, došli smo do pozicije gdje nas prerasta, jer ne možemo izdržati sve logistički i kapacitetima”, priča Duraković.
Za kraj, o Srebrenici u kontekstu razbijanja predrasuda: “Postoje dva društva u Srebrenici, Srbi, Bošnjaci i nekoliko Hrvata. I jedni i drugi pozivaju na prihvatanje prošlosti, a dešava se izravnavanje zločina. Ako gledate lično, treba imati poštovanja prema svakoj žrtvi. To je pritisak politika koje razdvajaju sam narod. Ide se na principu ‘ako vi nama dođete, i mi ćemo vama’, a svaki zločin ovdje ima svoj karakter i svaki treba prihvatiti. Prošlost je stvar koja nas iritira u svakom slučaju”, kazao je na koncu gostovanja na N1 Ćamil Duraković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
