Odgovoran vlasnik - manje pasa lutalica

O tome kako tom problemu stati u kraj u Novom danu je iz Banjaluke govorio Slaven Grbić, veterinar u azilu za pse Banjaluka, koja je dosta upješno riješila ovaj problem.

Na pitanje kako se Banjaluka izborila sa problemom pasa lutalica je odgovorio: "Banjaluka je sa programom populacije pasa započela 2004. godine i tražili smo iskustva zemalja iz okoline, ali i od evropskih zemalja - modele Italije, Njemačke i Engleske i na kraju smo se odlučili za engleski model. Svi ovi modeli i postupci u lokalnim zajednicama vode preoporuke od Svjetske organizacije za zaštitu životinja OIE. OIE u svom priručniku preporučuje programe kako se praktično kontroliše populacija pasa i to ne znači da psi nestanu, nego da ispoštujemo prava i potrebe životinja i ljudi".

"Sarajevo je kasnije krenulo sa programom i treba više vremena da se to riješi. Jedan od momenata je pitanje neodgovornosti vlasnika. Mi radimo edukacije po školama i na tome kako da se kreira odgovoran vlasnik. Građani trebaju da prihvate ono što puštanjam pasa mogu da urade a to je da psi mogu postati opasne životinje i mogu se javiti razni problemi od zaraze do fizičkih manifestacija, odnosno povreda, ugriza pa i do smrti. Iz trog razloga jedna od ključnih stvari kreće od nas kao pojedinaca", komentarisao je Grbić.

O banjalučkom azilu je rekao: "U Banjaluci je formiran gradski azil i imao je dobru komunikaciju sa komunalnom policijom i sa građanima. Najveći problem u Banjaluci je navika da po noći vlasnici puste svoje pse van ograđenih prostorija i tada znaju napraviti problem, ali je komunalna policija efikasna i vlasnik bude sanskcionisan. Prije dvije godine od nepoznatih pasa smo imali 11 ugriza, a u Sarajevu je bilo oko 1500 ugriza".

Naglasio je i da njegov stav nije da pas bude ispred čovjeka, ali da se moraju poštovati prava i jednih i drugih.

O tome šta se dešava s psima koji se jednom nađu u azilu je rekao da je veliki broj pasa od 2005. godine do danas našlo udomitelja. "U zadnjih par godina se možemo pohvaliti i da su se određena društva iz Banjaluke aktivirala da preuzmu psa sa ulice da im nađu vlasnika jer su kapaciteti ograničeni i to je pomoć koju imamo zadnjih par godina", kazao je.

Istakao je i da se ovaj azil finansira iz budžeta grada, ali da je u posljednje vrijeme taj budžet prepolovljen - dijelom zbog krize i zbog toga što je smanjen problem pasa lutalica.

Dao je i savjet za građane koji se nađu pred čoporom pasa. "I iskusni se teško snalaze u takvoj situaciji, ali glavno je ostati pribran i ne ispuštati visoke zvuke. Izraženiji su napadi u sezoni parenja, odnosno proljeće i jesen i i taj problem je izraženiji u Sarajevu", rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.