Ove godine u Memorijalnom centru Potočari ukopani su posmrtni ostaci 127 žrtava sreberničkog genociida. Tek 9 cijelih tijela, pronađenih u masovnim grobnicima. Najstarija žrtva imala je 77, najmlađa 14 godina, kada je ubijena.
Nije bilo mnogo visokih zvanica. Niko od predstavnika Srba u strukturama vlasti BiH, ali ni zvaničnog Beograda, a nakon sto je Organizacioni odbor označio nepoželjnim svakog ko negira genocid. No poruke koje su upućene na 11. juli bile su poziv na priznanje istine, ali i pomirenje.
Treba li reći da komemoracija u Potočarima i ukop nije spriječila pojedine političare u Republici Srpskoj (RS) da baš tog dana kažu kako ne priznaju da se najstrašniji zločin u Evropi dogodio u RS.
Dan kasnije kod spomenika i kosturnice na Zalazju, u blizini Srebrenice, služen je parastos za 69 stanovnika ovog sela srpske nacionalnosti koji su ubijeni u julu 1992. Iako je najavio svoj dolazak, u Zalazje nije stigao lider Srpske radikalne stranke, Vojislav Šešelj.
Kredibilna aplikacija ili?
Predsjedništvo BiH usvojilo je adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čime je odblokiran evropski put BiH. Čekalo se na potpis Mladena Ivanića, odnosno Vladu RS koja je dala saglasnost na adaptaciju SSP-a nakon što je Njemačka obećala pomoć poljoprivrednoj proizvodnji u toku njegove implementacije.
Ranije su u RS u, sporazum odbacili “jer je štetan po interese poljoprivrednika”.
Promjeni raspoloženja u RS zasigurno je kumovalo i odbijanje predsjedavajućeg Vijeća ministara i federalnog premijera da potvrde pismo namjere, odnosno novi aranžman sa MMF-om jer je novac kako su obrazložili, bio planiran za provedbu reformi koje su u RS blokirali.
Pored mehanizma koordinacije, SSP je jedan od ključnih uslova kako bi bh. aplikacija za članstvo u EU bila kredibilna. Bez ikakve sumnje, imaće negativne posljedice na bh.poljoprivredu, no kako je ranije poručio I prvi čovjek pregovaračkog tima-negdje dobijate negdje gubite.
U međuvrememu NS RS usvojila je Zakon o obradi i objavljivanju rezultata popisa. Republički zavod za statistiku u naredenih sest mjeseci trebao bi objaviti rezulrate koji neće biti validni za međunarodnu zajednicu Ili kako je u Sarajevu jasno poručio specijalni predstavnik EU-a u Lars-Gunnar Wigmark” postoji samo jedan popis stanovništva koji je objavljeni 30. juna”.
Reforme ili kako udariti po đepu
Reforme, reformska agenda, evropski put. Najlakše je sve podvesti pod reformu jer se mora stati pred narod i pojasniti. Pa je tako federalni premijer kao jedno od bitnih reformskih pitanja označio i oporezivanje toplog obroka. Najveći teret mogao bi pasti ponovno na radnike. Pravilnik je donesen usred budžetske godine, bez da se pitalo poslodavce ili pak sindikate.
Treba podsjetiti da je Vlada obećala da će paralelno sa oporezivanjem toplog obroka u zakonsku proceduru poslati izmjene koje se odnose na smanjenje nameta na lični dohodak. Niko u vladi nije mogao reći kada će do toga doći.
Kladionice pred Zakonom
Igre na sreću u Federaciji BiH končano će biti stavljene pod nadzor poreznih, ali i inspekcijskih službi. Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio je izmjene Zakona po kojem će biti oporezovani svi dobici, dok se zakonski uređuje interent i sms klađenje. Izmjene Zakona trebaju da prođu i Dom naroda.
U HDZ BiH podsetimo i dalje su protiv ovog rješenja jer će se, kako tvrde, direktno odraziti na 5.000 radnih mjesta u 2.500 kladionica
Ukoliko Zakon dobije podršku, u budžetima gradova, općina i Federacije do kraja godine očekuje se 100 miliona maraka.
Stećci – prepoznao UNESCO
Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, napokon su upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Drugog novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.
Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu. I u tome uspjele.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
