U okviru projekta „Inicijativa za socijalno uključivanje starijih“, 18. i 19. jula u hotelu Grand u Sarajevu, održao se sastanak strateškog planiranja nacionalne Mreže nevladinih organizacija "Za dostojanstveno starenje".
Mreža je osnovana 2000. godine sa ciljem da radi na poboljšanju kvaliteta života starijih, promovisanju aktivne uloge starijih osoba u društvu, motivisanju starijih da preuzmu odgovornost za probleme koji se njih tiču, kao i na zagovaranju i promovisanju njihovih ljudskih prava.
Sastanak je i dio potrebe da se intenziviraju aktivnosti za uključivanje starijih osoba u sve razvojne politike BiH iz razloga jer podaci pokazuju da je BiH jedna od najstarijih zemalja na svijetu u demografskom smislu. Predviđanja su da će BiH do 2040. godine biti druga najstarija zemlja na svijetu i da će više od 40 posto populacije biti starije od 60 godina. Ovi zabrinjavajući podaci ukazuju na to da je krajnje vrijeme da naše društvo napravi plan kako će usluge zdravstvene i socijalne zaštite prilagoditi potrebama stanovništva BiH. Iz Mreže “Za dostojanstveno starenje” poručuju da ćemo svi zajedno morati da razmislimo o tome kako ćemo prilagoditi sistem obrazovanja i zapošljavanja ovim demografskim promjenama.
Mrežu čini 15 organizacija iz cijele BiH, ali je Mreža također otvorena za prijem novih članica koje su spremne da rade na ostvarenju cilja koji je sadržan u nazivu mreže „Za dostojanstveno starenje“. Članovi Mreže su i sami stariji, koji Mreži pomažu da zahtjevi koje upućuju donosiocioma odluka budu u skladu sa njihovim potrebama, a cilj im je da „sve ono što sada radimo i za što se zalažemo, jeste za našu djecu“.
Ovaj sastanak je dio velikog regionalnog projekta kojeg sufinansiraju Evropska unija i Austrijska agencija za razvoj, preko Crvenog krsta Austrije, koji je također EU partner u projektu. U projekat je uključeno pet zemalja preko pet partnerskih organizacija iz regije Zapadnog Balkana: Albanija, odnosno Albansko društvo za gerontologiju, BiH, Duštvo za psihosocijalnu pomoć i razvijanje volonterskog rada – Osmijeh – Gračanica, Crveni krst Crne Gore, Makedonije i Crveni krst Srbije koji koordinira regionalnim projektom. U svakoj od navedenih zemalja partneri rade sa nacionalnim mrežama NVO za pitanja starijih pa tako i u BiH, projekat uključuje Mrežu „Za dostojanstveno starenje“ gdje je cilj ojačati je i njene kapacitete.
Iz Mreže su naveli da sve nabrojane zemlje osim Albanije dijele istu historiju socijalne i zdravstvene zaštite. Pored tih zemalja, Mreži je priključen i HelpAge Internacional iz Velike Britanije koji je uz njih od 1996. godine i Slovensku filantropiju.
Iz Mreže napominju da je starenje gorući problem širom svijeta i zahtjeva hitno rešenje, a podaci globalnog indeksa starenja to i potvrđuju. Indeksom se mjeri kvalitet života starijih osoba u 96 zemalja svijeta gdje je Albanija na 53 mjestu, Srbija na 66 mjestu, Crna Gora na 68 mjestu dok za BiH i Makedoniju nema podataka, jer se podaci ne prikupljaju, pa nije moglo doći do njihovog upoređivanja sa ostalim državama svijeta.
Problem nevladinih organizacija koji se bave starijima jeste malobrojnost, mali ili nepostojeći budžeti, neprepoznatost starijih kao ciljne grupe u javnim politikama, javnim budžetima te u donatorskim politikama uopšte.
Društvo Osmijeh i predstavnici starijih iz BiH učestvovali su u kreiranju Madridskog akcionog plana (MIPAA) i Regionalne implementacijske strategije za MIPAA. Učestvovali su na generalnoj skupštini UN o starenju u Madridu 2002. godine i predstavljeni su kao primjer dobre prakse u svijetu, ali da je nažalost BiH zemlja sa najmanje zaključaka i preporuka koje je implementirala po MIPAA-i. Srbija je tako daleko naprednija od BiH u smislu izrade strateških dokumenata i aktivnosti vlade. Ostatak svijeta, od Bečke ministarske konferencije odnosno prvog Međunarodnog plana akcije o starenju održanog 1982. godine, počeo se intenzivno baviti ovim pitanjma, dok se BiH tek sad uključila.
Iz Mreže također poručuju kako na to kako će živjeti naši stariji sada, kakva nas starost sve čeka, utičemo svi – od građana, orgaanizacija civilnog društva, javnih institucija, medija i vlada. Naveli su i kako starost ne nastaje u vakumu, da stariji nisu samo pasivni primaoci pomoći već da doprinose razvoju svojim znanjem, iskustvom i mudrošću, kao i da ne predstavljaju ekonomski teret, već dorinose budžetu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.