Porodičnu tradiciju i vladajuće trendove svojom upornošću spojio je mladi agronom Marko Matić. Napustio je privremeni posao i još prije 5 godina počeo skupljati sjeme smilja. Kamenjar i krš je očistio i pretvorio ga u površine na kojima je zasadio smilje - ljekovito bilje koje pomaže u rješavanju brojnih medicinskih i kozmetičkih problema.

“Prvi koraci bili su jako teški, jer je nama bilo nepoznato šta i kako raditi smilje, kako ga dovesti s brda i odraditi proizvodnju sadng materijala i odraditi plantaže kako treba”, kaže.

Danas je Marko jedini izvoznik smilja u BiH. Narudžbe stižu sa cijelog Balkana a i šire. No problem , kaže sada stvara niža otkupna cijena.

“Godina nam je bila kišna, smilje je bilo dosta vodeno, bilo je dosta zelene mase, i zelena masa je preplavila destilerije nisu bile spremne, tek sad nakon 20ak dana stvari sjedaju na svoje mjesto”, dodaje.

No ni niža otkupna cijena nije prepreka brojnim poljoprivrednicima koji uzgojem ove biljke očekuju brz i lak profit.

Euforija oko uzgoja smilja se ne stišava. Sve je počelo prije pet godina no u posljednjih nekoliko mjeseci sve više pojedinaca porodica, udruženja firmi počinje se baviti uzgojem smilja.

Za dvije godine plantažni zasadi smilja u Hercegovini povećani su sa 10 na preko 2.000 hektara. Samo u ovoj godini u Hercegovini je niklo pedesetak plantaža smilja. A da ne postoji profitabilnija biljna kultura od ove i da ima dobre izglede za perspektivnu budućnost, mišljenje je stručnjaka.

“Hercegovina je predodređena svojim ekološkim karakteristikama da daje smilje odličnih hemijskih karakteristika koje se poprilično razlikuje od drugih iz mediteranskih zemalja, evo konkretno Francuske gdje je smilje prilično eksponirano, tako da je potražnja na svjetskom tržištu, farmaceutskoj i kozmetičkoj induustriji vro izgledna i te pretpostavke treba iskoristiti”, tvdi Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić.

Kilogram ulja ove biljke kreće se od 1.500 do 3.000 eura. Ove godine prinosi po jednoj biljci bili su od 100 do 200 grama a već iduće godine mogu se očekivati prinosi od 500 do 800 grama po jednoj biljici.

“Za radovanje je činjenica da je već ogroman broj destilerija podignut vrlo ozbiljan broj destilerija se nabavlja tako da proizvodnj smilja ima prosperitet”, dodaje Džubur.

Potreba za hercegovačkim smiljem na inozemnim tržištima je velika, a očekuje se da će se trend nastaviti i narednih godina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook.