Vijest o pogibiji radnika u maglajskoj fabrici za proizvodnju papira i papirnih proizvoda ponovo u prvi plan donosi pitanje o uslovima u kojima radnici rade.

Istražujući ovu oblast, dolazimo do podatka da se primjenjuju prijeratni zakoni, te da su kazne poslodavcima zapravo neefikasne. Dok su vijesti o pogibiji na radnim mjestima sve češće, rijetke nesreće doživjele su sudski epilog.

Radnici u građevinskom sektoru, obradi metala, šumarstvu i rudarstvu svoj hljeb zarađuju često radeći u nehumanim uslovima. Da su nerijetko izloženi nesrećama pokazuju ovi podaci. Broj nesreća je u porastu. Prošla godina je po broju teških povreda zaštite na radu, ali i smrtnih slučajeva rekordna. Dovoljan razlog da se situacija proglasi alarmantnom.

“Nažalost, mi se bavimo zaštitom na radu kada se dese ovakve i slične situacije, kada se dese smrtni slučajevi naročito u građevinarstvu gdje su oni vrlo česti, a u pauzama se malo ili nimalo bavimo zaštitom na radu i problemima poslodavaca i radnika“, rekla je Lejla Ćatić, predsjednica Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH.

Dok tehnologija napreduje, Zakon o zaštiti na radu FBiH zapravo ne postoji. Onaj koji se trenutno sprovodi na terenu je iz 1990. godine i teško je primjenjiv u pogledu kaznenih odredbi koje su izražene u dinarima. Sankcije za nepoštivanje propisa zaštite na radu su zabrane, davanje rokova za otkalanjanje nedostataka, a ukoliko se rokovi ne ispoštuju onda inspektori djeluje prekršajno, za šta je neophodno posegnuti za drugim, prekršajnim zakonskim normama.

“Osnovni problem mislim da je nedostatak ovog dijela u zakonodavstvu, dakle kaznene odredbe, a drugi dio bi bili teški uslovi poslovanja, jer ovo o čemu mi govorimo, a to je zaštita na radu, iziskuje izdvajanja“, rekao je Muhamed Pašukanović, glavni federalni inspektor rada.

U firmama koje zapošljavaju stotine, pa i hiljade radnika izdvajanja za zaštitnu opremu i sigurnije tehnologije obično su na zadnjem mjestu. Očit primjer nalazimo nekoliko metara pod zemljom. Vijesti o pogibiji rudara često pune crne hronike.

Do odgovornih istraga teško dovodi. U posljednje tri godine, samo u zeničkim rudnicima zabilježeno je nekoliko nesreća sa smrtnim posljedicama. Za nesreće u rudnicima Raspotočje, Begići i Stara jama istrage se i dalje vode, ali bez podignute optužnice.

U Kantonalnom tužilaštvu vode se tri krivična predmeta vezano za navedene tri rudarske nesreće. U navedenim predmetima poduzimaju se određene istražne radnje, nakon čega će biti donesene odgovarajuće tužilačke odluke.

Izgradnja saobraćajnica, građevinske skele, ali i proizvodni pogoni u fabrikama često su mjesta nesreća. U toku je istraga o pogibiji jednog, i nekoliko povrijeđenih radnika u fabrici Natron-Hayat u Maglaju ove sedmice. Jedna od rijetkih koja je dobila sudski epilog je nesreća na objektu u sarajevskom naselju Marijin dvor.

Nakon prošlogodišnje nesreće, kada su radeći na skeli ovog objekta poginula dva radnika, Kantonalno tužilaštvo je protiv četiri osobe podiglo optužnicu, jednoj koja je izvodila, i drugoj koja je nadzirala radove, Tužilaštvo Kantona je podiglo optužnice za krivičnog djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, te Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova. Sud je nakon potvrđivanja optužnice, u oktobru je počelo suđenje, sudski proces je u toku.

Loša i zastarjela zakonska regulativa, kazne rijetke, obično bez sudskog postupka. Interne pravilnike svako na svoj način provodi ili ne provodi, a za radnčku koru hljeba obično važi valuta – šuti i radi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.