Proces revizije u određenim segmentima rada državnih institucija ne daje rezultate. Revizori ove godine na adrese 74 institucije šalju čak 530 preporuka, 15 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Međutim, kažu, činjenica da se tek oko pola preporuka uvaži ponižava njihov rad. Na listi su državna ministarstva, agencije, parlamentaci i brojne komisije.
Fokus revizije ostaju javne nabavke. Revizori upozoravaju da se iz budžeta za nabavke izdvaja više od 200 miliona maraka, zbog kojih se svake godine u brojnim institucijama utvrde nepravilnosti i nezakonitosti.
Ranko Krsman, zamjenik glavnog revizora institucija BiH kaže: “Pri sačinjavanju tenderske dokumentacije narušeni su elementarni i onsnovni principi zakona, a to su netransparentnost, nepreferiranje određenih ponuđača i nediskriminacija”.
Proces javnih nabavki nije jedini problem. Ključni nalazi i preporuke revizora odnose se na kasno usvajanje budžeta za 2015. godinu, slabo provođenje odluka Ustavnog suda BiH, povećanje troškova za sudske sporove, trošenje javnog novca na reprezentaciju, isplate raznih naknada i netransparentno zapošljavanje u javnom sektoru.
Međutim, nijedna od institucija nije dobila negativno mišljenje revizora za koje bi postojali elementi krivičnih dijela. Revizije obično ne utvrđuju odgovornost pojedinaca i nisu represivne. Za to je bitnija je interna kontrola.
Dragan Vrankić, glavni revizor institucija BiH: “Kada razvijemo sustav interne kontrole, i kada razvijemo finansijsko upravljanje i kontrolu sa internom revizijom, faktički bi aktivnost revizije sveli na 50 posto ili ne bi uopšte trebala da radi. Ali nije bitno hoće li revizija raditi ili ne raditi, bitno je da se u proceduri elimeniraju mogućnosti pogreške, bila namjerna ili ne”.
Od 74 revidirane institucije, 67 ih je dobilo pozitivno mišljenje, 40 sa skretanjem pažnje. Mišljenje sa rezervom uz skretanje pažnje dobila su tri državna ministarstva, Regulatorna agencija za radijacionu i nuklearnu sigurnost i Uprava za indirektno oporezivanje.
Mišljenje sa rezervom dobila je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka.
Mišljenja i preporuke trebali bi povećati finansijsku disciplinu, efikasnost i transparentnost trošenja budžetskih sredstava.
Kako su rekli državni revizori, njihov dio posla za 2015. godinu je iznošenjem rezultata revizija završen, sada je većina odgovornosti na parlamentarcima, ali i na javnosti i medijima, koji moraju doprinijeti da se ovakvi rezultati više ne ponove.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.