Pregled najvažnijih događaja protekle sedmice donosi reporterka N1 televizije - Tina Jelin Dizdar.
Počelo je u motelu, nastavilo u restoranu i završiće u institucijama. Dogovor Dodik-Izetbegović kojim se u sistemu mehanizma koordnacije uvodi stavka po kojoj “svaka odluka može biti preispitna od višeg tijela sastavljenog od predstavnika Vijeća ministara i entitetskih vlada”, naljutila je Dragana Čovića i HDZ.
“Hrvati će biti preglasani, jer kantona u ovim tijelu nema iako u skladu sa ustavom imaju značajne nadležanosti. U ime koga je dogovor sklopljen i zašto se radilo na uštrb trećeg”, upitali su u HDZ-u.
Dva dana kasnije, delegacija HDZ neće se pojaviti na sastanku koji je SDA sazvala u restoranu, nedaleko od Konjica kako bi se u relaksiranoj atmosferi raspravilo o dokumentu koji je usvojen, te spornim pitanjima koji otežavaju odnose u Federaciji. U lokalnim delicijama na kraju su uživali samo predstavnici SDA, jer u HDZ-u navodno za sastanak nisu znali, što je Izetbegović demantirao ocjenivši kako su njegovi partneri uz ostalo propustili odličan burek.
Kantoni, burek, crvenilo, evropski put
Izjava o bureku “raspametila” je društvene mreže, ali i bila dobra lekcija za Bakira Izetbegovića koji je poručio kako od sada sve ide kroz institucije. Sjetio se i Fahrudina Radončića i podvukao da razgovora bez njega neće biti.
Ponovno su spomenute kladionice “kao pravi razlog vještačke krize”, što su u HDZ-u nazvali neprimjerenim. Dva dana kasnije na institucije će se pozvati i Dragan Čović “ jer će u konačnici odlučiti o mehanizmu koordinacije”. Usput je poručio i kako parlamentarne većine u federalnom parlamentu nema, jer se HDZ redovno preglasava, dok Mostar do daljneg ostaje na čekanju.
No na kraju je ipak bio dodao: “Ako se usvoji koorigirani mehanizma, sve uslove iz aplikacije smo ispunili. Ovo može ostati naše crvenilo na licima pred međunarodnom zajednicom”.
A korigovani mehanizam značio bi rješavanje “formalnog previda”, kako je kazao i Milorad Dodik u pismu članovima Predsjedništva, zatraživši da se prigovori Hrvata uključe u mehanizam koordinacije. U svemu navedenom, međunarodna zajednica ostala je pri svom stavu kako dogovor Izetbegović-Dodik nije napravljen ni na čiju štetu. Naprotiv.
Kada će se o mehanizmu koordinacije raspravljati, za početak Vijeće ministara, nije precizirano.
Predstavnički dom protiv BHRT-a i borbe protiv korupcije
U sjeni političkih prepucavanja, ostala je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH na kojoj nije potvrđen nastavak finansiranja BHRT putem računa telekom operatera. Glasovima vladajuće koalicije na sjednici su imenovani i čelnici Agencije za prevenciju korupcije. Direktor i dva zamjenika predložila je Komisija za nadzor rada Agencije, a preporuka je potvrđena iako poslanici nisu dobili na uvid biografiju, niti su kandidati na bilo koji način predstavljeni. Iz komsije je uoči odluke o kandidatima ekspresno odstranjena Hanka Vejzović uz obrazloženje da kao zastupnica DF više nije u parlamentaranoj većini.
Za zamjenika direktora Agencije potvrđen je Dragan Anđelić koji se dovodio u vezu sa nekoliko korupcijskih skandala i zloupotrebu položaja, dok je bio direktor Voda Srpske.
Na njegovom imenovanju instistirao je SDS. Za Transparency Interantional na sporan način imenovani su i direktor Agencije, Hasim Šabotić, te drugi zamjenik Dragan Slipac, navodno bliski SBB-u i HDZ BiH, zbog čega je upućen i zahtjev Komisiji za objavu izvještaja temeljem kojeg je došlo do imenovanja.
Na “zasluženi”odmor sa primanjima do 8000 KM
No parlamentarace o ovom, ali i ostalim problemima, poput tamo nekog mehanizma koordinacije, ili pak problema Mostara nismo mogli pitati jer su nakon sjednice u ponedjeljak odjurili na godišnji odmor. Zasjedanja više nema do septembra U sličnim situacijama i izršna i zakonodavna vlast ima mogućnost, ako ne obavezu, vanrednog ili stalnog zasijedanja.
No ovde to nije slučaj. Osnovna plata bosanskohercegovačkih parlamentaraca je četiri i po hiljade maraka. Ukupna primanja u konačnom zbiru nerijetko dosežu sumu od 7.000 – 8.000 maraka. Čisto radi podsjećanja.
A kada nisu na odmoru, onda dužnosnici troše.Kako se može iščitati iz posljednjeg revizorskog izvještaja, Parlamentarna skupština BiH kao i prethodnih godina, nastavila je s rasipništvom i praksom netransparentnog trošenja novca.
Za samo pet mjeseci isplaćeno je 316.808 KM naknada za rad u odborima i komisijama.I dalje nema jasnih procedura na osnovu kojih se angažuje po ugovoru o djelu, a da nije rijedak slučaj da zaposleni u Parlamentu BiH na istim ili sličnim poslovima budu angažovani za naknade koje se kreću od 450 do čak 1.600 KM.
Fokus revizije ostale su javne nabavke na koje se godišnje izdvaja više od 200 miliona maraka i redovno utvrđuju nepravilnosti
Unatoč političkim krizama, turista sve više
Na sreću turisti nisu upoznati sa političkom sitauciijom u BiH, jer ih je sve više u našim krajevima. Neke procjene kažu čak 15 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Netaknuta priroda, zelenilo, izvorišta, vodopadi, spoj istoka I zapada….
Bogata ponuda ipak nije dovoljna; gostoljubivost i otvorena vrata za sve trebaju biti jedna od vrlina bh. Turizma, a to je nešto čime se Bosna i Heregovina do sada mogla hvaliti. Za nadati se da će tako i ostati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
