Prema posljednjem popisu stanovništva BiH 2,73% je "Ostalih". Pojedini smatraju da bi se mnogi izjasnili tako, da ih nije bilo strah, zbog kako kažu, marginalizacije.

Bosanskohercegovački režiser i scenarist Bosanac je i Hercegovac. Srđan Vuletić napisao je tako u popisnoj kartici, bez dileme i bez straha. Popis stanovništva nije pokazao samo 2.73 odsto “Ostalih”, među koje se ubrajaju i oni koji su se izjasnili kao on, pokazao je – tvrdi – i koliko je onih koje je strah izjasniti se tako zbog ustavne i svake druge marginalizacije.

“Nije ni moglo biti drugačije jer su ljudi glasali u atmosferi straha, institucionalnog straha. Vi znate da u BiH Ustavom vi ne možete ako niste pripadnik tri konstitutivna naroda obavljati određene funkcije na određenim teritorijama. Vi u startu u nedjeljama koje su išle prije svjedok sam da su ljudi govorili da su bili pod pritiskom pogotovo u manjim sredinama – nećeš dobiti posao ako se ne izjasniš kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, neće te biti nigdje na mapi“, rekao je Srđan Vuletić, režiser i scenarista.

A mapa podataka popisa stanovništva iz 2013. pokazala je da se od tri i po miliona stanovnika značajna većina izjasnila kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati – konstitutivni narodi koji u državi uživaju sva prava. Na papiru. U Ustavu.

Zbog činjenice da kao “Ostali” ne mogu biti birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – Jevrej i Rom – Jakob Finci i Dervo Sejdić tužili su Bosnu i Hercegovini. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio u njihovu korist, a na štetu države koja već više od šest godina zanemaruje njihova ljudska prava.

Da ni konstitutivnost ne garantuje puno u Bosni i Hercegovini priča nam politički aktivist iz Banja Luke koji se izjasnio kao Jugosloven.

“Konstitutivnost im daje određenu prednost koja zapravo maskira određene odnose nejednakosti u našem društvu i zapravo ne propituje uslove kako mi kao cjelokupna zajednica živimo i preživljamo. Dok se jedan vrh povlaštenih političkih, ekonoskmih i klerikalnih elita dobro uživa u ovom društvu i ima sve prerogative čitava druga zajednica – ona ‘niža’ zapravo preživljava iz dana u dan. Dakle, nacionalizam u ekonomskom smislu sigurno ubija“, izjavio je Dražen Crnomat, politički aktivist.

Da je tako – dokaz je i skoro milion ljudi manje u Bosni i Hercegovini nego 1991. – takvo je mišljenje za N1 neposredno nakon popisa iznio komunikolog Besim Spahić.

“I kad izgubite od 4 miliona i 700 ljudi kad milion ljudi je manje u nekih 20-ak godina to je demografski sunovrat, dakle to je smrt ili bijela kuga par excellence. Ima li svrhe da postoji džava Hrvatska bez Hrvata, ima li svrhe da postoji država Bosna bez Bosanaca“, kazao je Besim Spahić, doktor komunikologije

Bosanaca ima. Ima i Hercegovaca. Ali ne u Ustavu. Tamo su “Ostali”. Negdje sa malim negdje velikim ‘O’. Negdje sa većim, negdje manjim pravima – ako se krene sa nivoa opštine do nivoa države Bosne i Hercegovine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.