Admir Mulaosmanović profesor na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu i bivši naučni saradnik na Institutu za historiju u Sarajevu bio je gost Novog dana gdje je govorio o Aliji Izetbegoviću, čija je 91. godišnjica rođenja obilježena 8. augusta.
Mulaosmanović je za N1 kazao da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik biH čovjek koji je otvorio istinskoj demokratiji u BiH.
“Ono što smo imali u socijalizmu, imalo je obrise totalitarizma, kada govorimo o slobodnom političkom djelovanju. Sa Izetbegovićem, istinska demokratija je počela da živi na prostoru BiH. Postoji niz kontroverzi vezanih za Aliju Izetbegovića, ali mislim da je u prvom redu bio željan slobode”, tvrdi Mulaosmanović.
Kaže da ne treba zaboraviti da se Izetbegović trudio da Jugoslavnija opstane, i da je to jedna od njegovih glavnih odlika i njegovo naslijeđe.
Za prvog predsjednika Predsjedništva BiH vežu se i određene kontroverze, a Mulaosmanović je kazao da je prva njegov habitus. “Gdje kao vjernik i pisac piše iz pozicije islamskog intelektualca”.
“To se prenijelo u politički milje, gdje mu se pominje uloga islamskog fundamentaliste”, tvrdi Mulaosmanović, dodavši da “to treba objasniti i razjasniti, i postaviti na druge temelje. Mnogo što se piše o tome, nema osnove”.
“Njegova uloga tokom agresije na BiH – pretpostavljalo se da je imao snagu da mijenja političke tokove i vojnu sliku, što je apsurd. Bio je u bezizlaznoj poziciji. Oni koji su bili tu, znaju da je to tako”, ističe Admir Mulaosmanović.
“To se pokušava prikazati drugačije – da je mogao nešto ra uradi. Izvukao je puno. U Dejtonu je postignuto puno, i to ne iskorištavamo”, dodaje.
Prihvatanje dvoentitetske BiH. To je bila definisana stvar. Međunarodna zajednica je to uspostavila, izvan toga se nije moglo izaći. Koju snagu ima predsjednik države u kojoj se vodi rat? – pita se Mulaosmanović, koji smatra da je Izetbegović boboljšao situaciju.
U kojoj su mjeri njegove odluke determinirale sadašnjost, a možda i budućnost?
“Mnogo dolazi iz političkog miljea. Dodik govori neistine i laži. BiH ima kontinuitet, a entiteti su nastali u Dejtonu. To su sitne stvari i kojima ne pričamo. To su male pobjede koje je Izetbegović napravio, a mi o njima ne pričamo”, smatra profesor.
Izetbegović je u bivšem režimu bio i dva puta u zatvoru. U “Sarajevskom procesu” kao prvooptuženi od trinaest islamskih intelektualaca osuđen je na 14 godina zatvora. Prvi put je osuđen 1946. godine.
“Govorimo o totalitarnim režimima, gdje se moglo zavšiti u zatvoru. Izetbegović je dobro prošao 1946. jer oni procesi 1949. su rezultovali smrću. 1983. je poznato javnosti da je moralo da dođe do osude nekih muslimanskih intelektualaca. Odlučeno je da ipak sklope neformalnu grupu za Izetbegovićem na čelu i da ih osude na islamski fundamentalizam. To je dokaz da Jugoslavija juri u raspad. Ta osuda i presuda je apsurdna, jer inspektori koji su ušli u njegov stan našli su Islamsku deklaraciju – pa su je ugradili u optužnicu”, pojasnio je Mulaosmanović.
Za kraj, da li je današnja BiH onakva kakvom je on želio da bude?
“Ni blizu. Teško je to promijeniti. Unutar politika, pogotovo srpske, ali i hrvatske – gdje se sanja o nestanku BiH, gdje je BiH meta za ostvarenje velikodržavnih snova. On kada je govorio o BiH – govorio je o maloj komotnoj državi gdje će svi živjeti slobodno, i živjeti da ostvare svoje ciljeve. Kao pojedinci i kao kolektiv malo šta možemo da ostvarimo danas. Ostaje samo da ovi ljudi ovde da pokušaju da normalno žive”, kazao je za Kraj Admir Mulaosmanović za N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
