U prepunoj sali Banskog dvora komemoracija je počela minutom šutnje nakon čega se prisutnima obratila Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica "Nezavisnih novina".
Porodica, prijatelji, poznanici iz političkog i javnog života Bosne i Hercegovine, predstavnici diplomatskih predstavništava u BiH oprostili su se danas od Željka Kopanje, direktora i vlasnika “Nezavisnih novina” i većinskog vlasnika “Glasa Srpske”, na komemoraciji u Banskom dvoru u Banjaluci.
U prepunoj sali Banskog dvora komemoracija je počela minutom šutnje nakon čega se prisutnima obratila Sandra Gojković Arbutina, glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”.
“Mi, djeca tvojih ‘Nezavisnih novina’, obećavamo ti da ćemo još istrajnije slijediti tvoju viziju, njegovati sve čemu si posvetio i podredio svoj život, ne mareći za posljedice. Znamo da ti je najveća želja da trajemo i nadograđujemo sve što si započeo i da poštujemo tvoju ideju. Tvoja kancelarija, vječito zamagljena od cigareta, svaki dan će nas podsjećati na našu misiju i zadatak koji si nam ostavio. Ne opraštamo se, direktore, nego te pozdravljamo i želimo ti da počivaš u miru, odmoriš, iako odmarati nisi volio, i ne brineš za nas. Trajaćemo”, rekla je Sandra Gojković Arbutina.
Prisutnima u Banskim dvorima danas se obratio i Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
“Jutros je bilo sunčano na mjestu koje spaja Banjaluku i Sarajevo. Mjesto na kom sam s tobom toliko puta sjedio, jutros je bilo sunčano, ali to više nije isti Ugar”, rekao je Moore.
Zahvalio se Kopanji na organizaciji okupljanja povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Banskom dvoru, na druženjima u redakciji “Nezavisnih novina”, na Ugru na pecanju…
“Hvala ti za tešku žrtvu koju ste ti i tvoji članovi porodice podnijeli u ime nezavisnog i istraživačkog novinarstva, u ime slobode medija. Hvala ti Željko za omogućavanje dijaloga i nuđenje platforme za razmjenu konstruktivnih mišljenja i ideja”, rekao je Moore i porodici i prijateljima izrazio saučešće.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u emotivnom obraćanju govorio je o prijateljstvu sa Kopanjom, o njegovoj upornosti u pokušajima pomirenja među narodima u BiH, te o istrajavanju na dijalogu.
“Postao je opsjednut pomirenjem sa komšijama i međunarodnom zajednicom, istrajavao je na koncepciji novina koje će jednako čitati u RS i Federaciji BiH, održavao je kontakte sa kolegama iz Sarajeva, inostranim diplomatama. Bio je neka vrsta našeg neformalnog ambasadora, koji je primao i prenosio poruke, posredovao, često na svoju ruku, tražio rješenja. Kad pomislim šta je sve postigao i šta je još sve želio da uradi, mora da je to bilo previše čak i za Željkovo veliko srce”, kazao je Dodik.
Sahrana Željka Kopanje biće obavljena u 13 časova na mjesnom groblju u banjalučkom naselju Pavlovac.
Povodom smrti Željka Kopanje na adrese “Nezavisnih novina” i “Glasa Srpske” pristigli su brojni telegrami saučešća, dok su se mnogi prijatelji i poslovni saradnici oprostili od Kopanje upisujući se u knjigu žalosti koja je juče bila otvorena u njegovoj kancelariji, a danas u Banskom dvoru.
Željko Kopanja, direktor i osnivač “Nezavisnih novina” i većinski vlasnik “Glasa Srpske”, preminuo je u ponedjeljak u Univerzitetskom kliničkom centru RS u Banjaluci.
Kopanja je rođen 21. oktobra 1954. godine u Kotor Varošu. Završio je ekonomski fakultet, a novinarsku karijeru započeo je u banjalučkom “Glasu”, danas “Glas Srpske”, i jedno vrijeme radio je kao novinar beogradskog nedjeljnika “Telegraf”. Odmah nakon rata, 1995. godine, osniva “Nezavisne novine” i nekoliko dopisništava širom Federacije BiH i Republike Srpske, što je u to vrijeme bilo nezamislivo s obzirom na još krhke međunacionalne odnose u državi. Godine 1997. Kopanja, zajedno sa saradnicima uspostavlja i radio-stanicu Nes radio, koja danas ima 24-satno dnevno emitovanje, a potom sestrinsku kuću Nes Castra. Kako bi zaokružile proizvodno-tehnološki proces i afirmisale vlastiti uređivački princip, “Nezavisne novine” 2002. godine otvaraju i vlastitu štampariju.
U godinama poslije rata počeo je da dobija prijetnje smrću, a 22. oktobra 1999. godine pod automobil mu je postavljen eksploziv, te ostaje bez obje noge. Osnivač je i pokretač niza manifestacija od regionalnog značaja, kao što su “Ličnost godine” i Izbor najboljeg sportiste BiH, ali i neformalnih druženja s ciljem promovisanja dijaloga i poboljšanja međunacionalnih odnosa u BiH. Dobitnik je niza nagrada i priznanja.
Kopanja je iza sebe ostavio suprugu, dva sina, kćerku, majku, sestru, brata te mnogobrojnu rodbinu, prijatelje, novinare, članove redakcije i brojnu javnost u tugi i bolu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
