Bosnu i Hercegovinu u ljetnjem periodu osim brojnih turista iz inostranstva okupiraju i ljudi iz dijaspore. Percepcija onih koji žive ovdje je da takozvani dijasporci dođu, šišaju se, prave zube, te uživaju u onim ljepotama koje su nama skupe.

Njihova percepcija je pak da ni ovdje nije loše, da ima i posla, ali da je većini dobro čim po cijeli dan ispija kafe. Jedno je sigurno – prepuni autobusi dolaze u BiH, ali još puniji se vraćaju u inostranstvo.

U masi putnika, slučajnih prolaznika, turista na jednom od perona zatičemo Maju. Iz Sarajeva je, ali dolazi iz Berlina. Priča nam da je, iako se smatra Bosankom, u Njemačkoj radi, tamo su joj i porodica i život.

 ”Moj uži krug društva jeste iz BiH, čak mi je i radna koleginica iz Bosne. Imamo taj uži krug, pet-šest porodica s kojima se intenzivno družimo a ima i bosansko udruženje u kojem se sastajemo jednom mjesečno”, kazala je Maja Šibenik, Sarajka iz Berlina.

Žao joj je, kaže, što mora nazad, ali radne obaveze čekaju. BiH posjeti jednom ili dvaput godišnje, kao većina ljudi koji žive u inostranstvu. Zvanični podaci govore da ih je u 50 zemalja svijeta oko dva miliona. Loša socio-ekonomska situacija doprinosi da taj broj konstantno raste.

U toku ljetne sezone hiljade autobusa dovoze bh. dijasporu u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Međutim, problem je u tome što se sa ove autobuske stanice autobusi odlaze još puniji.

Među onima koji se odlučuju sreću potražiti u inostranstvu većinom su mladi ljudi. Odlaze i cijele porodice. S druge strane, oni koji su tu sreću našli, teško se odlučuju vratiti i zarađeni novac uložiti u BiH. Nepovjerenje je i dalje veliko, administrativno-poreski uslovi su prekomplikovani.

”Prva percepcija je da li ti ljudi tamo išta rade ili samo sjede i ispijaju kafe. Druga percepcija je da je ovo jako rizično tržište kao što svi već godinama znamo. Treća percepcija je da su ljudi već pokušali sa određenim investicijama, da su našli pogrešne ljude i stupili u kontakt sa pogrešnim osobama, i na kraju su takve vrste investicija propale. Dakle, postoji veliko nepovjerenje”, ispričao je Salih Musić, menadžer Restarta.

Kako bi tu sliku popravili, grupa entuzijasta, ali i ljudi koji su primjeri uspješnog povratka u BiH organizuje prvi networking događaj za povezivanje sa dijasporom. Ideja i cilj su osnivanje kompanija i privlačenje što većeg broja investitora u našu zemlju, ali i razbijanje percepcije predrasuda bh. dijaspore. Uloga dijaspore u domaćoj ekonomiji je ogromna. Godišnje se u BiH pošalje ili unese oko 2,5 – 3 milijarde KM. Međutim. najvažniji resurs koji Bosna i Hercegovina konstantno gubi su ljudi- koji svakim danom sve više odlaze. U jednom smjeru.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.